POVEĆANIM naporima za zatvaranje jaza među spolovima i korištenjem potencijala ženskog dijela populacije Hrvatska može svoj bruto domaći proizvod (BDP) povećati za četiri milijarde eura godišnje do 2030. godine, zaključak je danas objavljene analize konzultantske tvrtke McKinsey & Company.

"Dobitna kombinacija: Kako osnaživanje žena može koristiti srednjoj i istočnoj Europi (SIE)", naslov je analize kojom se promatrala prisutnost žena u korporativnom sektoru u Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini.

Tri ključna čimbenika

Na prostoru tih sedam zemalja žene čine 52 posto ukupnog stanovništva, pri čemu ih je više od 60 posto visokoškolski obrazovano. Usprkos tome, one čine tek 45 posto ukupne radne snage, istaknuli su iz McKinseya, apostrofirajući da bi povećanjem ravnopravnosti spolova srednja i istočna Europa mogle do 2030. godine "otključati" 146 milijardi eura BDP-a godišnje, što je otprilike razina gospodarstava Hrvatske i Slovačke zajedno.

U tom pogledu, tri ključna čimbenika koja bi imala najveći ekonomski utjecaj su povećani udio žena u ukupnoj radnoj snazi, uvećanje plaćenog radnog vremena za žene i bolja zastupljenost žena u sektorima visoke produktivnosti, napomenuto je.

Prema analizi, sektori koji očekuju najveće povećanje potražnje za novim zaposlenicima su zdravstvo i socijalni rad, maloprodaja i veleprodaja te proizvodnja. S obzirom na to da gotovo polovica ženske radne snage u SIE-u danas radi u jednom od ta tri sektora, žene su u dobroj poziciji da popune velik dio ovih radnih mjesta, ocijenili su iz McKinseya.

Povećanje sudjelovanja žena pomoć kod nedostatka radne snage

Partnerica u McKinsey & Company i autorica izvješća Marta Matecsa u izjavi, koja se prenosi u objavi za medije, upravo je istaknula da bi povećanje sudjelovanja žena u radnoj snazi ​​uvelike pomoglo u rješavanju nedostatka radne snage u regiji SIE, koja bilježi 630.000 slobodnih radnih mjesta. 

"Ako se regija vrati na svoju stopu rasta prije pandemije, taj bi se broj slobodnih radnih mjesta mogao povećati na više od dva milijuna do 2030. godine”, izjavila je Matecsa.

Izvjestitelj analize za Hrvatsku i mlađi partner u McKinsey & Company Adriatic Dino Komar rekao je da, uz opći društveni utjecaj, jaz među spolovima ima široke ekonomske posljedice. 

"Uklanjanje tog jaza poslužilo bi kao jedan od motora rasta, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj regiji SIE, zamijenivši nekadašnje prednosti poput jeftine radne snage i jakih tradicionalnih industrija, koje sada gube zamah. Također, rješavanje neiskorištenog ženskog potencijala moglo bi vratiti regiju natrag na put dinamičnog rasta nakon izazova pandemije covid-19. U konačnici, pomoglo bi u pokrivanju očekivanog nedostatka radne snage u budućnosti", izjavio je Komar.

Žene zauzimaju tek osam posto direktorskih pozicija

Iz McKinseya su naveli i da u SIE-u žene čine više od 60 posto diplomiranih studenata i čak 37 posto svih menadžera - udio koji je veći u usporedbi sa zapadnom Europom, pa čak i s nordijskim državama. 

Ipak, žene danas zauzimaju tek oko 20 posto izvršnih uloga i samo osam posto direktorskih pozicija. Štoviše, 44 posto vodećih tvrtki u SIE-u nema ni jednu ženu u izvršnoj ulozi, upozoravaju.

Ilustrativan je i podatak da je u 2012. udio žena rukovoditelja u SIE-u iznosio 14 posto, samo jedan postotni bod iza nordijskih zemalja i punih pet postotnih bodova ispred zapadne Europe. Osam godina kasnije jaz između regije SIE i nordijskih država povećao se šest puta, a zapadna Europa smanjila je jaz sa regije SIE na samo tri postotna boda, naveli su iz McKinseya.

Napomenuli su i da istraživanja pokazuju da veći udio žena na najvišim rukovodećim pozicijama korelira s boljim financijskim rezultatima pojedinih tvrtki, a da je danas predstavljenom analizom ta uzročno-posljedična veza utvrđena i u regiji SIE.

Pandemija dodatno pogoršala ravnotežu između poslovnog i privatnog života

Upozoravaju da je pandemija covida-19 dodatno pogoršala ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a iako i žene i muškarci sada provode više vremena obavljajući kućanske poslove i neplaćeno njegovateljstvo, više od 40 posto ženskih ispitanika reklo je da pandemija značajno utječe na razmatranje smanjenja njihovog plaćenog rada ili smanjenje radnog vremena, na prelazak na manje zahtjevan posao ili čak potpuno napuštanje posla. 

Pritom, pokazalo je istraživanje, 54 posto žena s djecom mlađom od deset godina razmišlja upravo o tome. "Takav bi negativan pomak imao dramatičan utjecaj na gospodarstvo regije SIE i ugrozio bi teško stečene dobitke za žene na radnom mjestu", upozorili su iz McKinseya.

Kako bi se uistinu ostvario neiskorišteni potencijal žena, potrebna je zajednička vizija i suradnja između vlade i tvrtki, smatraju. Tako, kao ključne, između ostalog, navode upravo održavanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, kao i uvođenje i jačanje fleksibilnih modela rada, poput rada na daljinu.

Smatraju da treba priznati i da način razmišljanja i ponašanje, koji se očituju u društvenim normama i utvrđenim spolnim ulogama, također imaju veliki utjecaj na napredak.