U NOĆI s 8. na 9. studenoga 1960. Amerika je zadržala dah

John Fitzgerald Kennedy, 43-godišnji senator iz Massachusettsa, postao je 35. predsjednik Sjedinjenih Država, pobijedivši potpredsjednika Richarda Nixona s jednom od najužih razlika u modernoj povijesti - oko 118 tisuća glasova razlike, odnosno 0,17 posto.

U elektorskom kolegiju bilo je 303 prema 219, ali do kasnog poslijepodneva sljedećeg dana nitko nije sa sigurnošću znao tko je pobijedio. Illinois i Texas pokazali su se ključnima u završnici, a glasine o izbornoj prevari u Chicagu i Teksasu prate tu noć do danas.

Bila je to prva "televizijska" pobjeda, prva katolička pobjeda i prekretnica koja je otvorila eru Camelota - i završila tragično tri godine kasnije u Dallasu.

Kraj Eisenhowerove ere i hladnoratovski strah

Dwight D. Eisenhower odlazio je nakon osam godina s gotovo 70 posto popularnosti, ali Amerika je bila nervozna. Sputnik je već letio (1957.), Fidel Castro preuzeo Kubu (1959.), a američki špijunski avion U-2 oboren je 1960.

Nixon, potpredsjednik svih osam godina, nosio je teret "stabilnosti bez uzbuđenja". Kennedy je bio mladi, harizmatični ratni heroj s PT-109, bogat, ali i kronično bolestan - patio je od Addisonove bolesti i teških bolova u leđima, što je godinama liječio kortizonom.

Demokrati su ga nominirali u Los Angelesu u srpnju 1960. Uz njega je bio Lyndon B. Johnson, Texanac kojeg Kennedy nije volio, ali je trebao za glasove Juga. Republikanci su u Chicagu nominirali Nixona, uz Henryja Cabota Lodgea Jr. za potpredsjednika.

Kampanja: Televizija mijenja sve

Izbori 1960. bili su prekretnica - prvi put su televizijske debate imale presudan utjecaj. Četiri su se održale od 26. rujna do 21. listopada, a prvu u Chicagu gledalo je oko 70 milijuna Amerikanaca.

Nixon, iscrpljen od kampanje i oporavka od ozljede koljena, odbio je šminku i pred kamerama djelovao blijedo i znojno. Kennedy je, preplanuo i odmoran, izgledao samopouzdano i smireno.

Radio slušatelji uglavnom su smatrali da je Nixon bio bolji, ali TV gledatelji - a bilo ih je sve više - vidjeli su Kennedya kao pobjednika. Nakon te debate, Kennedy je preuzeo prednost u anketama i više je nije ispustio.

Kennedy je obećavao "New Frontier" – svemirsku utrku, borbu protiv siromaštva i društvene nejednakosti te građanska prava. Nixon je upozoravao na Kennedyjevo "neiskustvo" i postavljao pitanje njegove katoličke vjere. Kennedy je u povijesnom govoru pred baptističkim svećenicima u Houstonu odgovorio: "Ne govorim za Crkvu u politici, niti Crkva govori za mene."

Noć izbora: 36 sati neizvjesnosti

Na izborima 8. studenoga 1960. glasalo je više od 68 milijuna Amerikanaca - najviše dotad, s izlaznošću od oko 62 posto.

U 20 sati po istočnom vremenu Nixon je vodio u preliminarnim rezultatima. Do ponoći je Kennedy prešao u vodstvo na Istoku, ali Jug i Zapad još su brojili. Illinois (27 elektora) i Texas (24) postali su presudni.

U Chicagu, pod utjecajem moćnog gradonačelnika Richarda J. Daleya, glasovi su stizali sporo, što je potaknulo glasine da se "čekalo da se vidi koliko Kennedyju treba". Slične priče kružile su i o sumnjivim prebrojavanjima u Teksasu pod nadzorom Johnsonovih ljudi - iako nikada nisu dokazane.

Oko tri ujutro Nixon je održao govor u Los Angelesu, ne priznajući poraz, ali je rekao: "Ako trenutni trendovi potraju, senator Kennedy će biti sljedeći predsjednik." Kennedy je u Hyannis Portu čekao potvrdu sve do prijepodneva. Illinois je službeno pripao njemu tek kasno ujutro, a Texas poslijepodne. Konačan rezultat: 303 elektorska glasa za Kennedya, 219 za Nixona, 15 za treće kandidate.

Kontroverze i "ukradeni" izbori

Republikanci su u više saveznih država tražili prebrojavanje i podnošenje prigovora. U Chicagu su otkrivene nepravilnosti u nekoliko okruga, a slični prigovori stizali su i iz Teksasa.

Brojne su optužbe o mrtvim glasačima i punjenju kutija, ali nikada nisu potvrđene na razini koja bi mogla promijeniti ishod. Nixon je odbio potaknuti opsežnu tužbu, rekavši navodno da "ne želi da Amerika izgleda kao banana republika". Kasnija novinarska istraživanja, uključujući i ona provedena 2000-ih, pokazala su da bi Kennedy vjerojatno i bez spornih glasova zadržao vrlo tijesnu pobjedu.

Posljedice: Camelot i Dallas

Kennedy je položio zakletvu 20. siječnja 1961. kao najmlađi izabrani predsjednik u povijesti. Njegov inauguracijski govor - "Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe, nego što ti možeš učiniti za svoju zemlju" - ušao je u povijest.

Tijekom kratkog mandata osnovao je Peace Corps, suočio se s Kubanskom raketnom krizom, povećao američko uključivanje u Vijetnam i postavio cilj da čovjek sleti na Mjesec prije kraja desetljeća.

Richard Nixon povukao se iz politike, izgubio izbore za guvernera Kalifornije 1962. i tada izjavio novinarima: "Nećete više imati Nixona za udaranje." No šest godina kasnije vratio se - kao 37. predsjednik Sjedinjenih Država.