POVJERENJE hrvatskih građana u medije i njihova želja za informiranjem među najmanjima su u EU, a konstruktivno novinarstvo mogući je pokretač pozitivnih društvenih promjena, rečeno je danas na konferenciji ''Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo''.

Otvarajući konferenciju, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je istaknula važnost suradnje s Agencijom za elektroničke medije (AEM), organizatorom skupa, na uspostavi platforme s transparentnim podacima o vlasništvu i financiranju hrvatskih medija, a naročito mreže hrvatskih provjeravatelja točnosti informacija (fact checkera) putem platforme ”Točno tako''.

Obuljen Koržinek: Hrvatska mreža fact-checkera prepoznata je i u Europi

”Naša mreža fact-checkera prepoznata je i u Europi kao dobar primjer prakse kojom smo anticipirali ono što je predviđeno Europskim aktom o slobodi medija. U ovom trenutku na europskoj razini raspravljamo i o budućim koracima koji se tiču europskog štita za demokraciju gdje su profesionalni mediji, medijska pismenost, provjera informacija i jačanje otpornosti građana na dezinformacije istaknuti kao prioriteti za čuvanje demokracija'', kazala je Obuljen-Koržinek. 

Ravnatelj AEM-a Josip Popovac ocijenio je da je ova međunarodna konferencija u Hrvatskoj iznimno značajna jer okuplja znanstvenike i medijske stručnjake koji nude novi model kojim bi se moglo vratiti povjerenje u medije i novinarstvo.

”Temelj svake demokracije je konstruktivan dijalog. U sklopu konferencije bit će predstavljene edicije iz biblioteke ”Točno tako bo.ok'' koji pokazuju kako je novinarstvo zapalo u izrazitu destruktivnu fazu. S druge strane, novim pristupom i ponuđenim modelom konstruktivnog novinarstva, mediji mogu postati most između suprotstavljenih i polariziranih strana u društvu'', kazao je Popovac. 

Zamjenik ravnatelja AEM i voditelj projekta ”Točno tako” Robert Tomljenović predstavio je konstruktivno novinarstvo kao pokretača pozitivnih promjena u društvu te moguću platformu za ostvarenje društvenog dijaloga. 

Tomljenović: Je li novinarstvo otporno na "čelični stisak" društvenih medija i umjetne inteligencije?

”Konferencijom 'Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo' zapravo želimo potaknuti razmišljanje je li sadašnje novinarstvo baš najbolje koje može biti, je li otporno na društvene probleme i negativni utjecaj modernog doba i 'čeličnog stiska' društvenih medija, umjetne inteligencije i algoritama koji nam zapravo određuju o čemu da se informiramo'', kazao je Tomljenović.

Istaknuo je i da je konstruktivno novinarstvo važan koncept koji bi trebali usvojiti i vratiti novinarstvo njegovim temeljima – novinarstvu koje će propitivati, analizirati, ali i nuditi konstruktivna rješenja. Kazao je i da je medijima koji su preuzeli model konstruktivnog novinarstva porasla gledanost, slušanost i čitanost, ali naglasio je i kako je povjerenje hrvatskih građana u medije i novinarstvo među najslabijima u Europi.

''Građani se u Hrvatskoj aktivno izbjegavaju informirati. Trebamo se zapitati koja je u tome uloga medija i zašto je palo povjerenje građana u novinarstvo. Zašto u EU hrvatski građani najmanje vjeruju novinarima. Nažalost, dio odgovora leži u medijima, medijskim praksama i uređivanju medija koji su dobrim djelom, ali i previše fokusirani na ''bad news'' i ''click bait'', kazao je Tomljenović.

Važnost konstruktivnog novinarstva

”Konstruktivno novinarstvo, kao i srodna praksa tzv. solutions novinarstva, mijenjaju percepciju novinara – s jedne strane, što je sve vrijedno da postane vijest, a s druge strane, podižu svjesnost da se upravo kroz kontekst, nijansirano izvještavanje i razgovor mogu uspješnije približiti publici", rekla je Petra Kovačević s zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZG), suorganizatora konferencije ostvarene i u partnerstvu s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI).

Konferencija je prilika i za hrvatske redakcije da upoznaju korake koji mogu unaprijediti njihovo novinarstvo, a onda i naše društvo, dodala je.

U radnom dijelu konferencije, iznimno posjećena i zapažena predavanja održali su Ulrik Haagerup, dugogodišnji glavni urednik dnevnih novina i informativnog programa javnog servisa u Danskoj, osnivač Constructive Institute i autor knjige „Constructive News“, te Peter Bro, profesor novinarstva na Sveučilištu Južne Danske i jedan od ključnih istraživača konstruktivnih medijskih praksi u Europi.

Dan nakon otvaranja konferencije, u srijedu, slijede specijalizirane radionice namijenjene novinarima i urednicima koji žele primijeniti konstruktivne prakse u vlastitim redakcijama.