KREIRANJEM i širenjem dezinformacija izravno se ugrožava demokracija, jedan je od zaključaka konferencije "Mladi borci protiv dezinformacija - provjera tvrdnji u krizi demokracije" održane na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, priopćio je Fakultet.

"Kreiranje i širenje dezinformacija, posebno u vrijeme izbora, izravno ugrožavaju demokraciju i demokratske vrijednosti, a mladi ne smiju ostati usamljeni u pokušajima da shvate što su istinite tvrdnje, a što pokušaji manipulacije njihovim ponašanjima i odlukama", zaključeno je na konferenciji koju su organizirali Fakultet političkih znanosti i Gong u okviru projekta FaktaPolitika. 

Kroz projekt FaktaPolitika uočeno je niz pokušaja manipulacija biračima i biračicama koje su se kroz različite izborne cikluse kreirale i širile online, istaknula je Milica Bogdanović iz Gonga. Ipak, smatra da nemaju svi akteri koji šire dezinformacije jednaku odgovornost.

Političari najviše šire netočne informacije, ali i mediji

"Na vrhu liste odgovornosti su političari, kandidati za najviše pozicije, oni koji već imaju moć, koji su pokazali neodgovornost olako šireći netočne, djelomično netočne ili teško provjerljive informacije, ali i mediji koji ne provjeravaju tvrdnje već ih samo kopiraju, prenose, postajući tako kanal za njihovo širenje, a ne brana od dezinformacija", kazala je.

Kristian Došen s FPZG-a također je istaknuo odgovornost novinara i urednika "koji objavljuju umjetno generirane gluposti", kazavši da provjera tvrdnji "treba biti inherentna svakom novinaru i svakom građaninu koji konzumira bilo kakav sadržaj". 

Problem nisu samo dezinformacije, nego i negativa koja se širi, istaknuo je Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja, dok je Marko Roško sa Sveučilišta u Dubrovniku upozorio da su dezinformacije u suštini zlonamjerne. 

"Kroz raniji projekt koji je vodio Gong, a na njemu smo sudjelovali i mi i FPZG, dokazano je kako se dezinformacije najčešće šire kroz mainstream medije, i to pogotovo od strane desnih populista", rekao je.

Kao jedan od autora zbornika "Hrvatski birači – 30 godina političkog ponašanja i mišljenja", Kosta Bovan, profesor s FPZG-a, poručio je da se mladi ljudi ne razlikuju previše od ranijih generacija kada je riječ o političkim ponašanjima, iako su ideološki blago skloniji demokršćanstvu nego socijaldemokraciji. 

Mukotrpan proces provjere tvrdnji

Studentica Karla Sabljić sa Sveučilišta u Dubrovniku poručila da je proces provjere točnosti tvrdnji dugotrajan te zahtijeva veliku odgovornost. 

Nikola Stipić, student Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku primijetio je da autori spornih tvrdnji uglavnom ne odgovaraju na upite onih koji provjeravaju tvrdnje, ili odgovaraju nejasno i neprecizno.

Izjave političara u izborno vrijeme zahtijevale su dublju analizu, jer su najčešće rafinirane tvrdnje koje su na prvu točne, ali kad krenete dublje istraživati, onda shvatite da za neke nije moguće utvrditi točnost, naglasio je Mario Munta s FPZG-a.

Kroz ovaj projekt više je od 60 studenata imalo priliku proći proces provjere informacija što je posebna vrijednost ovog projekta, naglasila je prodekanica za studente, internacionalizaciju i komuniciranje na FPZG-u Milica Vučković.