ČLANOVI Predsjedništva BiH koji kao gosti sudjeluju u radu parlamentarne skupštine NATO-a u američkom Daytonu ponovo su u istupima koje su tamo imali potvrdili duboke podjele koje vladaju u BiH, iznoseći pred dužnosnicima država-članica Saveza potpuno oprečne ocjene o uzrocima sadašnje krize u BiH.

U sklopu višednevnog zasjedanja parlamentarne skupštine NATO-a upriličeno je i obilježavanje 30. obljetnice sporazuma kojim je nakon pregovora vođenih upravo u Daytonu okončan troipolgodišnji rat u BiH, a sada se ta zemlja suočava s krizom bez presedana koja traje već mjesecima.

U govorima koje su održali na svečanoj večeri koja je tim povodom organizirana u nedjelju, sadašnja predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i član Predsjedništva Željko Komšić o uzrocima krize su govorili kao da dolaze iz različitih država.

Cvijanović je ovaj istup iskoristila kako bi se obrušila na sav dosadašnji angažman međunarodne zajednice u BiH a posebice na sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta. Njena je ocjena kako je u proteklih 30 godina BiH tretirana kao "radikalni projekt izgradnje države" a da je taj eksperimentalni pristup vodio zemlju iz jedne krize u drugu jer su gotovo sve strane intervencije izvršene bez pregovora.

Posebno je bila ljuta na Schmidta kojega je zbog izmjena kaznenog zakona po kojima je osuđen čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik nazvala "neimenovanim birokratom".

Cvijanović, koja je kao i Dodik pod američkim sankcijama, u govoru se pokušala dodvoriti Trumpovoj administraciji uz tvrdnju kako je ono što ona promovira protivno modelu izgradnje države kakav je bio na pozornici u protekla tri desetljeća. "Vjerujem da će nam njegova administracija pomoći spasiti demokraciju u BiH", kazala je Cvijanović. 

Komšić održao potpuno drugačiji govor

Zaključila je kako je mir bio moguć 1995. godine "jer su sve strane bile uvažene i saslušane" pa mir 2025. godine zahtijeva isti pristup no pri tom je ignorirala činjenicu da je Slobodan Milošević na Daytonski sporazum pristao tek nakon što je njegova vojna sila de facto poražena nakon zračnih udara NATO-a na vojsku bosanskih Srba kojima su stvorene pretpostavke za oslobodilačke operacije Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH. 

Željko Komšić u Daytonu je održao potpuno drugačiji i znatno kraći govor u kojemu je istaknuo kako je došlo vrijeme postaviti pitanje može li se sada krenuti dalje od Daytonskog sporazuma. Pojasnio je kako pritom misli prije svega na pitanje ljudskih prava odnosno vladavinu prava.

"Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, da Bosna i Hercegovina diskriminira svoje građane na identitetskim pitanjima i krši ljudska prava svojih ljudi", kazao je uz konstataciju kako je najvažnije otkloniti upravo te anomalije.

Treći član Predsjedništva BiH Deni Bećirović odvojeno je pak u Daytonu u razgovoru s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom inzistirao na tezi da je došlo do eskalacije napada na ustavni poredak BiH od strane vlasti entiteta RS. Posebno je upozorio na opasne prijetnje oružanom silom državnim agencijama, priopćeno je iz njegova ureda. Bećirović je Rutteu prenio kako je to prijetnja miru u cijeloj regiji.