U SVIJETU samo dvije kompanije kontroliraju većinu tržišta putničkih zrakoplova, američki Boeing i europski Airbus. Njihova dominacija je toliko velika da samo na te dvije kompanije otpada oko 90 posto svjetskog tržišta putničkih zrakoplova.

Doslovno se radi o duopolu u kojem su dvije kompanije jedina prava konkurencija jedna drugoj. A s obzirom na njihovu veličinu, jer Boeing zapošljava 150 tisuća, a Airbus 125 tisuća ljudi, čine jako važan dio ekonomskih sustava SAD-a i EU.

Samim time žestoka povijesna konkurencija između dvije kompanije ima dalekosežne makroekonomske i političke implikacije, pa su se oko tog suparništva SAD i zemlje EU često sukobljavali. Naravno, ti sukobi su bili primarno političke, ekonomske i diplomatske naravi.

Američki Boeing ima puno problema s kvarovima

Jako važan segment industrije putničkih zrakoplova je sigurnost, a Boeingu se zadnjih nekoliko mjeseci zaredalo više nesreća koje su u pitanje dovele sigurnost i kontrolu kvalitete u kompaniji.

U najnovijem incidentu su se usred leta zrakoplovu Boeing 737 Max 9s, u vlasništvu Alaska Airlinesa, odvojila vrata, zbog čega je morao prisilno sletjeti u zrakoplovnu luku u Portlandu. Srećom, nije bilo žrtava, ali stručnjaci napominju kako bi ih bilo da se incident dogodio na većoj visini.

Zbog toga su privremeno obustavljeni svi letovi Boeingovih zrakoplova 737 MAX 9 u SAD-u i EU, a na njima se vrše sigurnosno-tehničke kontrole. Početak istrage Alaska Airlinesa je otkrio neučvršćene dijelove, točnije, nedovoljno zategnute vijke. Službena inspekcija još nije počela, ali su rezultati već zabrinjavajući. Trenutno je diljem svijeta prizemljen 171 zrakoplov tipa Boeing 737 Max 9s.

Godinama se zna za probleme s Boeingom 737 Max

Iako je sigurnost zrakoplovnog prometa, gledano brojem nesreća i poginulih, drastično povećana zadnjih desetljeća, problemi s nedovoljno kvalitetnom izradom se stalno pojavljuju. 

Smatra se da je upravo dizajn 737 Maxa odgovoran za dvije fatalne nesreće: u Indoneziji  2018. i u Etiopiji 2019. U te dvije nesreće je poginulo 346 ljudi, zrakoplovi su prizemljeni  na čak 20 mjeseci, a trošak za kompaniju se procjenjuje na više od 21 milijarde dolara.

Interna komunikacija koja je procurila u medije pokazala je kako ni zaposlenici kompanije nisu bili uvjereni u sigurnost zrakoplova. Jedan je za zrakoplove 737 Max rekao da su ih "dizajnirali klaunovi, a da ih nadziru majmuni", a u drugim komunikacijama su zaposlenici govorili kako ne bi pustili članove svoje obitelji da sjedaju na letove u zrakoplovima Boeing 737 Max.

Regulatorno tijelo (Federal Aviation Administration) je namjerno obmanjivano u kontrolama dizajna i tehničke ispravnosti, a vrijeme vježbi pilota na simulacijama prije pravih letova je minimalizirano.

Boeing je imao probleme i sa sabotažama

Osim očiglednih problema s korporativnom politikom u vezi sa sigurnosti izgradnje zrakoplova, Boeing je često meta sabotaža.

2022. se u Kini srušio Boeing 737, prilikom čega su poginula 132 putnika. Zrakoplov je bio star šest godina, pa se ne može govoriti o tehničkom kvaru uslijed dotrajalosti. Na temelju snimke iz crne kutije zaključeno je da je zrakoplov namjerno srušen, ali službena istraga državnih tijela Kine zaduženih za istragu zrakoplovnih nesreća još nije objavljena.

Zrakoplovni mehaničar je 2020. u SAD-u osuđen na tri godine zatvora zbog namjerne sabotaže Boeinga 737 s namjerom da zaradi na prekovremenim satima rada. 60-godišnji Abdul-Majeed Marouf Ahmed Alani je zalijepio stiropor u nos zrakoplova s namjerom da onemogući navigacijsku opremu. Istragom nisu pronađeni dokazi terorizma.

2001. je u tvornici zrakoplova Boeing 737 sabotirano skoro pola zrakoplova koji su u to vrijeme bili u izgradnji, na način da su prerezane žice u raznim dijelovima zrakoplova. Na nekima su cijeli snopovi žica prerezani škarama za rezanje žica.

Europski Airbus postupno preuzima primat nad Boeingom

Zrakoplovi Boeinga su jednom davno bili sinonim za sigurnost i najveću kvalitetu izgradnje, ali je zbog brojnih incidenata taj dojam nepovratno narušen. Najveću korist od toga ima jedini konkurent, europski Airbus.

Zapravo, Europljani tu bitku već dobivaju, iako je Boeing star 106 godina, a Airbus 53. Od 2007. do 2016. je Airbus primio narudžbe za 9985 zrakoplova i isporučio 5644, dok je Boeing primio narudžbe za 8978 zrakoplova i isporučio 5718.

Boeing je još uvijek veći po ukupnim prihodima i broju zaposlenika, ali konkurenti iz Europe smanjuju razliku.

EU i SAD se desetljećima natječu u avioindustriji

Ekonomsko natjecanje SAD-a i EU nije toliko razvikano kao natjecanje SAD-a i Kine, ili nekada SAD-a i Japana, ali je podjednako intenzivno. To je najviše vidljivo po konkurenciji ove dvije zrakoplovne tvrtke.

Obje kompanije države obilato subvencioniraju, za što se međusobno desetljećima optužuju. Pitanje subvencija ima i geopolitičko-ekonomski karakter jer se radi o očitom primjeru protekcionizma u dijelovima svijeta koji bi trebali biti nositelji tržišnih sloboda, SAD-u i EU.

Direktori Airbusa i Boeinga se desetljećima međusobno optužuju da krše bilateralne sporazume SAD-a i EU, među ostalim zbog državnih zajmova ispod tržišne kamatne stope. U sporove oko navodnih ilegalnih subvencija je često uključena Svjetska trgovinska organizacija (WTO).

SAD obilno potpomaže Boeing, a države EU Airbus

2010. je WTO utvrdio da su države članice EU nedopušteno financirale Airbus, ali i da su neka plaćanja SAD-a prema Boeingu bila nedopuštena pravilima WTO-a. 2011. je WTO presudio da SAD ne smije subvencionirati Boeing posredno, preko NASA-e.

Slične optužbe i istrage se periodično događaju svake dvije-tri godine. Airbus i Boeing se međusobno optuže zbog nepoštovanja pravila WTO-a o subvencioniranju, u što budu uključene države EU i SAD kao davatelji indirektnih i direktnih subvencija.

Donese se presuda nakon koje se dvije kompanije optužuju da ne poštuju presudu WTO-a, ali na kraju kompanije jedna drugoj podmire "štete" nastale od subvencija koje su obje dobile od država u kojima se nalaze. Ta dinamika se iznova ponavlja.

Zbog Boeinga i Airbusa je izbio trgovinski rat između SAD-a i EU

Osim oko subvencija, SAD i EU se sukobljavaju oko svojih zrakoplovnih industrija i tarifa. Jedna takva epizoda, iz 2020., EU i SAD je vodila prema ekonomskom ratu.

SAD je objavio podizanje tarifa koje bi pogodile europski Airbus s 10 na 15 posto, nakon čega je, zbog straha od odmazde EU, Boeing zatražio da mu se ukine preferencijalni porezni tretman koji je imao u SAD-u.

Svejedno je EU reagirala uvodeći tarife na druge proizvode iz SAD-a, što je čak odobrio WTO. Nakon kompleksnog niza događaja s obje strane i pregovora, koji su u suštini bili pravi trgovinski rat, 2021. je dogovoreno "primirje" i obje strane su ukinule tarife.

Problemi američkog Boeinga s kvarovima i sabotažama idu na ruku europskom Airbusu

Tenzije između Airbusa i Boeinga nisu samo između dvije kompanije, nego uvijek prelaze u sukob SAD-a i EU. Zbog toga sve što se događa oko tih kompanija ima geopolitičku i makroekonomsku komponentu.

Zapravo, te kompanije zbog svoje veličine, kompleksnosti proizvoda i dobavljača komponenti za svoje proizvode predstavljaju cijele ekonomije, Boeing SAD-a, a Airbus EU.

Problemi s kvalitetom i sabotaže koje su se zadnjih godina nagomilale oko Boeinga idu na ruku Airbusu, kao jedinom pravom konkurentu na svijetu, i EU. Dokaz je to da se i najbliži političko-ekonomski saveznici mogu nalaziti u sukobu kada su im ugroženi interesi.