IAKO je u ponoć stupila na snagu zabrana rada za više djelatnosti, a prije toga donesene su mjere za pomoć gospodarstvu, koliko su one ozbiljno promišljene, najbolje svjedoči činjenica da vlada ni danas ne zna na koga točno će se odnositi.

Recimo, jedna od mjera je isplata neto minimalne plaće u ugroženim sektorima, no prema javnosti nije komunicirano koji su to sektori, koliko će točno radnika time biti obuhvaćeno, pa onda ne mogu znati ni koliki će biti trošak te mjere i jesu li u proračunu osigurana sredstva za njeno provođenje.

Vlada još uvijek nema pojma na koga se odnose mjere koje su donijeli

Jedino što je do sada komunicirano, odnosno jučer navečer objavljeno na službenoj vladinoj stranici vezano za epidemiju - koronavirus.hr, jest da poslodavci u slučaju prekida rada imaju obvezu i dalje isplaćivati plaću radnicima. 

U dijelu stranice koja je posvećena radnim odnosima nalazi se niz pitanja i odgovora vezano za to područje, te je za slučaj prekida rada dano sljedeće objašnjenje:

"U skladu s člankom 95. stavkom 3. Zakona o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Ako samim Zakonom o radu, drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
 
Uzimajući u obzir posebne okolnosti, odnosno odluku ministra zdravstva o proglašenju epidemije COVID-19 sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine, br. 79/07, 113/08, 43/09, 130/17), te preporuke stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a u svrhu sprečavanja širenja epidemije, mišljenja smo kako bi poslodavac mogao na temelju tih propisa i utvrđenih mjera donijeti odluku temeljem koje radnici ne bi bili u obvezi rada, sve dok su takve mjere na snazi, ali bi poslodavac imao obvezu isplate plaće tim radnicima u punom iznosu.” 

Umjesto poreznog rasterećenja za sve, birokrati će birati tko zaslužuje preživjeti

Nesnalaženje vlade u ovoj situaciji zapravo i ne čudi, kao i promašenost mjera za pomoć gospodarstvu, koje su u suprotnosti s očekivanjima privatnog sektora. Da bismo shvatili kakvi su kapaciteti državne administracija za bilo kakvo planiranje, dovoljno se prisjetiti da je Ministarstvo turizma prije samo 10-ak dana planiralo akciju “Tjedan odmora vrijedan” u kojoj su hrvatskim građanima nudili 50 posto popusta za putovanja kako bi pomogli turističkom sektoru pogođenom otkazivanjem putovanja. Nekoliko dana nakon pokretanja akcije ona je, naravno, otkazana jer su valjda shvatili da ne mogu usred epidemije slati ljude da putuju po Hrvatskoj.

Mjere za pomoć ekonomiji naišle su na velike kritike privatnog sektora, jer osim što su u nekim dijelovima vrlo blage - nudi se odgoda plaćanja raznih naknada i poreza, a ne ukidanje obveze - one su i vrlo selektivne, jer će se mjere odnositi na tvrtke i sektore za koje neki birokrat odluči da su najviše ugroženi - a ako kriza potraje, ugroženi će biti svi.

Umjesto selektivnih mjera, prema mišljenju brojnih ljudi iz privatnog sektora s kojima smo razgovarali - vlada je trebala ići na porezna rasterećenja i ukidanje parafiskalnih nameta, što bi ostavilo novac u firmama koje bi time lakše prebrodile krizu. Takva mjera pomogla bi svima, a ne samo onima za koje neki birokrat odluči da zaslužuju preživjeti.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.