GOSPODARSTVO, razmjena znanja u visokim tehnologijama, poljoprivreda te suradnja u sigurnosti i obrani s naglaskom na kibernetičku sigurnost i protuterorizam bit će glavne teme razgovora predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i izraelskog državnog vrha tijekom državničkog posjeta židovskoj državi u cilju podizanja odnosa na veću razinu, doznaje se iz izvora bliskih Pantovčaku.

Predsjednica će u Izraelu boraviti od nedjelje do srijede, a u ponedjeljak se u Jeruzalemu sastaje sa svojim domaćinom, predsjednikom Reuvenom Rivlinom, premijerom Benjaminom Netanyahuom, predsjednikom Knesseta Yulijem-Yoelom Edelsteinom i ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom.

Radi se o prvom državničkom posjetu nekog hrvatskog predsjednika Izraelu te ujedno i pokazatelju nastavka partnerske suradnje dviju strana, kao i strateškog opredjeljenja Hrvatske za blisku suradnju s tom, kako podsjeća izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor, "geografski i geostrateški izoliranom" bliskoistočnom državom.

Radi se također o uzvratnom posjetu nakon što je u srpnju prošle godine Rivlin bio prvi izraelski predsjednik u državničkom posjetu Hrvatskoj.

U Izraelu su prije Kolinde Grabar-Kitarović tijekom svojih mandata bili i Stjepan Mesić i Ivo Josipović, koji su dolazili u službene posjete, kao što su to učinili i prethodni izraelski predsjednici Shimon Peres 2010. i Moshe Katzav 2003.

Hrvatska i Izrael diplomatske su odnose uspostavili u rujnu 1997.

Ovaj državnički posjet dolazi nekoliko mjeseci nakon što je Hrvatska odustala od kupovine 12 izraelskih rabljenih borbenih zrakoplova F-16 Barak, vrijednih 500 milijuna američkih dolara, jer SAD nije Izraelu dao zeleno svjetlo za prodaju nadograđenih zrakoplova trećoj strani.

Trebala je to biti najveća hrvatska investicija u obranu od osamostaljenja, a zadovoljstvo obiju strana kulminiralo je 5. kolovoza 2018. kada su dva izraelska borbena aviona F-16 u formacijskom letu s dva hrvatska MiG-a 21 preletjela iznad Kninske tvrđave u sklopu svečanog programa obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluje.

No iako je taj posao propao, zbog čega se glavni direktor izraelskog ministarstva obrane Udi Adam ispričao službenom Zagrebu, dvije zemlje su odlučne nastaviti dijalog te se, kako se doznaje, razgovara o izgradnji tvornice streljiva u Hrvatskoj, kao i ostalih elemenata iz "paketa F-16". 

Suradnja u sigurnosti i obrani se nastavlja, potvrdio je izvor na Pantovčaku, a naglasak je na protuterorizmu i kibernetičkoj sigurnosti. Predsjednica će u srijedu, posljednjeg dana posjeta, sudjelovati na skupu posvećenom upravo kibernetičkoj sigurnosti, a dvije će strane potpisati sporazum o suradnji na tom području.

Izrael je do sada takav sporazum potpisao s manje od 10 država.

Hrvatska želi s Izraelom posebice osnažiti i suradnju na području poljoprivrede te promovirati luku Rijeku kao "mediteranska vrata srednje Europe" za robu i dobra s Bliskog istoka i Azije.

Grabar-Kitarović, u čijem se izaslanstvu nalaze ministar gospodarstva Darko Horvat i Duško Grabovac, zamjenik člana i predsjednika uprave Luke Rijeka, u svoj je raspored uvrstila i posjet Haifi, gdje će se potpisati sporazum o suradnji dviju luka, Rijeke i Haife, te inaugurirati katamaran izgrađen u Hrvatskoj.

Iako je suradnja između dvije zemlje došla u žižu javnosti tek s pregovorima o kupnji izraelskih borbenih zrakoplova F-16 Barak, što se na kraju nije realiziralo, odnosi su uzeli zamah političkim odlukama Zagreba i potvrdom predsjednice 2015. u razgovoru s premijerom Benjaminom Netanyahuom da "njegova zemlja u Hrvatskoj ima velikog prijatelja u međunarodnim asocijacijama".

U listopadu 2016., prilikom glasanja Povjerenstva za svjetsku baštinu UNESCO-a o Jeruzalemu koje se odvija jednom godišnje, Izrael je zahvalio "hrabroj" Hrvatskoj koja je, uz Tanzaniju, zatražila tajno glasanje o rezoluciji koja je naposljetku, suprotno željama arapskog svijeta, bila ublažena.

U prosincu 2017. Hrvatska je bila jedna od šest zemalja Europske unije koje nisu glasale za rezoluciju Opće skupštine UN-a kojom se SAD poziva da odustane od priznavanja Jeruzalema kao izraelske prijestolnice.

Hrvatska je tada obrazložila da je bila suzdržana oko rezolucije jer smatra da ona ne može pridonijeti rješenju statusa Jeruzalema ni izgledima za mir i mirovni proces. 

Što se bliskoistočnog mirovnog procesa tiče, Grabar-Kitarović je na susretu s Rivlinom i Netanyahuom prije četiri godine kazala da se istinski nada nastavku dijaloga između Izraela i Palestinaca te da Hrvatska podupire napore međunarodne zajednice u uspostavi mira i sigurnosti te rješenje o dvije države.

"Izrael ima pravo na mir i sigurnost"

Istaknula je pritom da mir i sigurnost Izraela ne smiju biti dovedeni u pitanje.

"Izrael ima pravo na mir i sigurnost", kazala je tada predsjednica.

U srpnju 2017. Hrvatska je sa svojim kanaderima u sklopu međunarodne humanitarne pomoći sudjelovala u gašenju velikih šumskih požara koji su zahvatili sjeverni i središnji dio te zemlje. Izrael je Hrvatskoj zahvalio videouratkom "Israel & Croatia Firefighting 2017".

Kao i 2015., tijekom radnog posjeta, predsjednica će i ovaj put u Jeruzalemu posjetiti Muzej Holokausta Yad Vashem, a nakon ceremonije polaganja vijenca dvije će strane na pet godina obnoviti Memorandum o suradnji u području poučavanja o Holokaustu između Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje i Yad Vashema.

Muzej Holokausta je podignut na zapadnom obronku gore Herzl, na Brdu sjećanja, i nakon Zida plača je najposjećenije turističko mjesto u Izraelu. Ime je preuzeto iz knjige proroka Izaije koji kaže da će "u kući svojoj i među zidovima svojim podići spomenik i ime, bolje nego sinovima i kćerima i svakom od njih dati vječno ime koje se neće zatrti".

Pijetet prema Židovima ubijenim u NDH predsjednica države će iskazati u tišini, a govor u kojem je osudila taj režim koji je "bacio ljagu na našu zemlju" održala je prilikom prvog posjeta.

"Kao predsjednica Hrvatske, izražavam najdublju tugu zbog svih žrtava Holokausta u Hrvatskoj, stradalih od ruke kolaboracionističkog ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata", kazala je tada predsjednica nakon obilaska Yad Vashema, gdje je u Dvorani sjećanja, s vječnim plamenom koji gori u spomen šest milijuna stradalih Židova, položila vijenac.

Podsjetila je da su za ustaškog režima, osim židovske zajednice, stradali i brojni Romi, Srbi, Hrvati - "svi oni koji su tada smatrani neprijateljima režima".

U govoru je jasno dala do znanja koliku je ljagu ustaški režim bacio na hrvatski narod te poručila da se "zbog budućnosti moramo suočiti sa svojom prošlošću i prihvatiti je".

Istaknula je da je velik dio hrvatskog naroda bio dio antifašističkog pokreta otpora, da je "zahvalna onima koji su nas stavili na pravu stranu povijesti te da je sadašnja Republika Hrvatska utemeljena na antifašizmu i Domovinskom ratu".

Odajući počast pravednicima među narodima i ističući koliko je ponosna na njih 115 iz Hrvatske koji su zaslužili taj status, predsjednica je na hebrejskom izgovorila riječi poznatog izraelskog pjesnika Haima Hefera: "Pred vama pravednicima, klanjam se."

Imena pravednika među narodima su uklesana u zid Vrta pravednika.

Riječi osude "kolaboracionističkog ustaškog režima" izgovorila je i prošle godine u Jasenovcu tijekom posjeta Rivlina te poručila da "nijedan politički cilj ni poredak ne mogu opravdati zločine koji se čine u njegovo ime".

"Na ovom mjestu, podno jasenovačkog cvijeta, želim iskazati duboku tugu za sve žrtve Holokausta u Hrvatskoj i žrtve kolaboracionističkog ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata", rekla je predsjednica.

Rivlin je istaknuo da je "sposobnost Hrvatske da se suoči s prošlošću, a ne da je ignorira, moralna obveza koja je temelj svakog pravednog društva". "To će također i dalje biti važan element u prijateljstvu Hrvatske i Izraela", poručio je šef izraelske države.

Prema Yad Vashemu, od ukupno 37.000 Židova koji su do rata živjeli na području NDH, ubijeno je njih 30.000.

Rivlin i Kolinda na Pantovčaku

U bilateralnim razgovorima na Pantovčaku Rivlin i Grabar-Kitarović su se prije godinu dana založili za daljnje jačanje odnosa između dviju država i produbljivanje suradnje u gospodarstvu, sigurnosti, znanosti i visokoj tehnologiji te kulturi.

"Hrvatska i Izrael kao mediteranske zemlje trebaju istražiti svaku mogućnost jačanja suradnje između sjevernih i južnih obala Mediterana, od zajedničke baštine do zajedničkih pitanja s kojima se danas susrećemo, poput migracija i sigurnosti, te zajedničkih mogućnosti na područjima energetike, poljoprivrede, turizma, industrija i drugih grana ekonomskih aktivnosti", rekla je predsjednica na zajedničkoj konferenciji za medije.

Govoreći o dvije zemlje, "smještene u povijesno turbulentnim regijama i koje prolaze kroz tranzicijsko razdoblje", predsjednica je poslala poruku o Hrvatskoj kao prijatelju i savezniku Izraela u Europskoj uniji, NATO-u i Ujedinjenim narodima.

"Izrael ima u Hrvatskoj i meni osobno, prijatelja, saveznika i pouzdanog partnera, kako u Europskoj uniji i NATO-u, tako i UN-u", kazala je predsjednica države.

Nakon razgovora u četiri oka i izlaska pred novinare poklonila mu je dres hrvatske nogometne reprezentacije koja je na Svjetskom prvenstvu u Rusiji odnijela titulu viceprvaka. Rivlin sada nosi broj 10, hrvatskog nogometnog "čarobnjaka" Luke Modrića.

Novi sastanak u ponedjeljak

Predsjednica će se ponovno s Rivlinom sastati sljedeći ponedjeljak, a nakon razgovora će na groblju na brdu Herzl položiti cvijeće na grob njegove supruge Nehame Rivlin, preminule početkom lipnja.

Po samom dolasku u Izrael u nedjelju navečer, predsjednica će u Starom gradu obići baziliku Svetoga groba u kojoj se štuju kalvarija i Isusov grob, te će posjetiti Dom hrvatskih franjevaca i uručiti im Povelju RH.

Razgovarat će s fra Francesom Pattonom, kustosom Svete Zemlje, i fra Sinišom Srebrenovićem, čuvarom Kristova groba.

Posjetit će i Nazaret, "arapsku prijestolnicu u Izraelu" i važno kršćansko svetište gdje će obići povijesne znamenitosti, uključujući i baziliku Navještenja.