U EMISIJI Točka na tjedan gostovala je Olja Družić Ljubotina, pokretačica inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok, i govorila o naporima inicijative da se svakom školarcu u Hrvatskoj osigura pravo na topli obrok.

"Prije šest mjeseci primio nas je premijer. Sastanak je bio u veoma optimističnim tonovima i dao je zeleno svjetlo ministrima da se problem univerzalne prehrane za svu djecu u Hrvatskoj riješi. Tada sam optimistično govorila jer nam je dao puno materijala za to. No, prošlo je šest mjeseci i nema konkretnih pomaka", kazala je Družić Ljubotina, a prenosi N1.

"Ipak, uslijedili su sastanci s nekim od ministara i delegirano je da se napravi cjelovita analiza prehrane u školama. Imali smo nekoliko dobrih sastanaka s ministricom Vučković. Situacija je stala negdje prije ljeta, što ne znači da se to neće nastaviti", dodala je.

"U Hrvatskoj postoji oko 14.000 djece koja žive u dubinskom siromaštvu"

Kazala je da ne postoje podaci o tome koliko je djece gladno u školama, ali da se to može pretpostaviti.

"U Hrvatskoj postoji oko 14.000 djece koje žive u dubinskom siromaštvu, kojima su zajamčene minimalne naknade. S druge strane imamo oko 270.000 djece koji primaju dječji doplatak, koji zapravo primaju obitelji s djecom koje su u riziku od siromaštva. Ravnatelje smo pitali ima li gladne djece i 40 posto njih reklo nam je da ima djece koji bi imala pravo na besplatan obrok, ali ne ulaze u kvotu te ne pojedu niti jedan obrok tijekom cijelog školskog dana", rekla je Družić Ljubotina.

Navela je da se povećava broj roditelja koji djeci ne mogu priuštiti topli obrok i broj ravnatelja koji posežu za ovrhama.

"Mislim da je strašno da se poseže za time u slučaju roditelja koji to ne mogu plaćati, ne zato što su nemarni, veći zato što su nezaposleni ili imaju financijske poteškoće. Mislim da je ovrha socijalno neosjetljiv institut koji se ne bi trebao primjenjivati na djeci. Razumijem da i oni moraju naplatiti te dugove", smatra pokretačica inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok.

"Ako će se povećavati cijena prehrane, te će se posezati za principom zadužnica, sve više roditelja će odlučiti da djeci neće plaćati obrok. Sve više djece neće jesti u školi te će opet doći do socijalnog raslojavanja između onih koji imaju i nemaju za hranu", rekla je.

Novac do kojeg se može doći

Smatra da se ovdje ne radi o novcu koji se ne može osigurati.

"To nije novac koji bi išao samo iz državnog proračuna. Postoje izdašni fondovi EU kojima bi se mogao ‘nadoštukati’ dio za prehranu. Mi se nikako ne možemo dogovoriti s ministarstvima i naći neku cifru. Izračunali smo prije dvije godine da bi to bilo oko 270 milijuna kuna godišnje, danas to dođe i do 550 milijuna kako se povećala cijena prehrane", rekla je Družić Ljubotina.

Na to se nadovezala voditeljica Nataša Božić: "Otprilike onoliko koliko je nađeno na računu Dane Škugora." Družić Ljubotina je odgovorila da bi to definitivno bilo dovoljno.

"Tu dolazi do socijalne nejednakosti među djecom. Osnovnoškolsko obrazovanje je besplatno i obavezno, a sve što se događa unutar tog obrazovanja trebalo bi biti dostupno djeci na jednak način. Europska komisija navodi kako je jako važno ići ka univerzalnim mjerama unutar obrazovanja", rekla je pokretačica inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok.

"Kako onda povući crtu između ovih koji mogu i ovih koji ne mogu? Čula sam nekoliko puta od djece kako im je bilo teško i sramotno da su primali besplatan obrok tako da profesorica prozove ove koji ne primaju da ustanu, kako bi ona mogla zabilježiti one koji imaju pravo na obrok", dodala je.