IZ MJESECA u mjesec izdvaja se sve više novca za hranu. U listopadu prošle godine rast cijena hrane je bio skoro 18%, dok je ove godine usporio na 8%. No, rast cijena hrane u Hrvatskoj i dalje je osjetno veći nego u ostatku EU.

Poskupljenja će se ove godine znatno osjetiti i po pitanju nadolazećih blagdana. Sindikati procjenjuju kako će ove godine blagdanski stol biti najmanje 10% skuplji u odnosu na prošlu godinu. 

Kako bismo izračunali koliko ćemo skuplje ove godine platiti blagdanski ručak, proveli smo analizu cijena 14 proizvoda koje većina građana kupuje za blagdane. Cijene smo usporedili s prošlogodišnjima pomoću kataloga. Nisu uspoređivane akcijske cijene, već redovne s istom markom i gramažom artikla te u istoj trgovini. Meso, točnije cijenu odojka i janjetine, provjerili smo u mesnici. 

Izračun pokazuje da će građani za blagdansku košaricu s ovih 14 proizvoda trebati izdvojiti 19 eura više, odnosno 17%. Cijena spomenute nabave za prošlogodišnji Božić iznosila je 115 eura, odnosno oko 870 kuna, dok će za istu takvu nabavu sada trebati izdvojiti 134 eura, što je nešto više od 1000 kuna. Valja napomenuti kako se radi o informativnom izračunu te da krajnja cijena može biti manja ili veća, ovisno o količini proizvoda.

Odojak, purica s mlincima, bakalar i kolači tradicionalno se svake godine nalaze na blagdanskom stolu. No, zbog cijena mnogi će ove godine razmisliti hoće li izabrati skromnije slavlje ili prazniji novčanik. 

Najviše poskupio bakalar

Tradicionalno se na Badnjak priprema riba, a jedna od omiljenih delicija svakako je bakalar. Godišnje ga se uveze preko 250 tona. Upravo je ove godine on najviše poskupio, 43 eura za kilogram bakalara, odnosno 6 eura više nego lani. Ovisno o proizvođaču, cijena se penje i do 54 eura. 

Stoga će za ovaj Božić neki birati jeftiniju ribu poput oslića, srdela i trlja. Kilogram smrznutih fileta oslića u godinu dana skuplji je za skoro 4 eura. Onima kojima je 43 eura puno za kilogram bakalara, mogu ga zamijeniti s oslićem od 14 eura. 

Divlja cijena svinjetine. Kila odojka 10 eura?

Hrvati godišnje u prosjeku pojedu oko 70 kilograma mesa, stoga je to upravo glavna namirnica božićnog ručka. Ovisno o podneblju spremat će se odojak, janjetina ili purica s mlincima. Na policama se još uvijek može pronaći samo smrznuta purica koja je poskupjela za euro, no ona svježa bit će i nešto skuplja. Prošle godine prodavala se za 7 eura, dok će, kako su nam najavili, ove godine kilogram purice biti 9 eura. 

Posljednjih mjeseci divljala je i cijena svinjskog mesa zbog afričke kuge i smanjene proizvodnje u EU jer Hrvatska uvozi veliki postotak ovog mesa. Analitičari su za Index još u rujnu predviđali značajna poskupljenja, a strahovalo se kako ćemo za Božić odojka plaćati 8 eura. Nekoliko tjedana prije blagdana, kilo odojka već sad u pojedinim mesnicama prodaju za 9 eura. S obzirom na potražnju, cijena bi mogla doseći i 10 eura. 

Na računu od 14 proizvoda ne nalazi se niti jedan proizvod koji je pojeftinio ili zadržao istu cijenu. Krumpir, maslac i brašno najmanje su poskupjeli, oko 10 centi. Isto tako, proslava ne može proći ni bez tradicionalnih kolača, a dio sastojaka za njihovu izradu povećat će iznos računa jer je čokolada za kuhanje skuplja 80 centi. 

"Na rast inflacije utječe i veliki uvoz hrane"

O poskupljenjima cijene hrane razgovarali smo s Borisom Podobnikom, profesorom ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Poskupljenje proizvoda usko je vezano s povećanjem inflacije, stoga profesora Podobnika ne iznenađuje rast cijena s obzirom na to da je unatoč usporavanju inflacije, ona i dalje veća od prosječne. 

"Generalno je inflacija u hrani veća nego prosječna i to više od 50 %. U listopadu je unutar EU prosječna inflacija bila oko 4.5 %, a inflacija hrane iznosila je 7.6 %. Tada vidite zašto je na godišnjem nivou, prema vašoj analizi blagdanskih cijena, porasla skoro 17 %. 

Naš problem je što dosta mesa, povrća i voća uvozimo, a to dodatno doprinosi našoj inflaciji u prehrambenim proizvodima. Pri tome, eutanazije svinja i pilića u nas sigurno barem malo doprinosi dodatnom rastu cijena hrane", rekao je profesor Podobnik. 

Kada su u pitanju čimbenici koji utječu na inflaciju, kaže kako se oni ne odraze odmah, već s nekim odmakom. Za primjer je dao veliko štampanje novca početkom 2020. godine u Americi koje je rezultiralo pojavom inflacije tek nakon godinu dana. 

"Dodatni je problem što zbog istovremenog rata u Ukrajini i u Izraelu postoji latentna opasnost od prekida uobičajenih tokova hrane i goriva, pa sama pomisao na veći rizik vodi u povećanje njihovih cijena premda još nema problema u ponudi."

Zbog još uvijek visoke inflacije, kaže kako ćemo do smanjenja cijena, odnosno stabilizacije, čekati još neko vrijeme. A po pitanju izobilja na blagdanskom stolu smatra kako ga uvijek može biti, samo je pitanje s kojim namirnicama. Osim onih slabijeg imovinskog stanja i beskućnika, njihov stol, siguran je, neće biti pun. 

Sindikat predlaže zamjene jeftinijim namirnicama

Da će mnogi pokušati uštedjeti u pripremama blagdanskog slavlja, svjesni su i iz Nezavisnih hrvatskih sindikata koji su blagdansku potrošačku košaricu podijelili u tri kategorije. Prosječnu cijenu su dobili od proizvoda u trgovačkim lancima i tržnicama. Procjenjuju kako će najjeftinija košarica u odnosu na lanjskih 90, ove godine porasti na 100 eura. Srednja će biti skuplja za 15 eura i iznosit će oko 175 eura, dok će najraskošnija sezati i do 380 eura. 

"Košarica će biti 10-ak posto skuplja, možda bi prve projekcije pokazale da će biti i više od toga, ali očekujemo da će se kao i svake godine na kraju, pred blagdane, cijene poravnati. Tada će se ujednačiti međusobno trgovački lanci koji jedni od drugih prepisuju niz godina, pa će to raditi i ove", smatra predsjednik sindikata Krešimir Sever.