KAD JE DONALD Trump prije šest mjeseci preuzeo drugi mandat, ekonomski analitičari su zadržali dah, piše Financial Times u svojoj analizi.

Predsjednik je najavio radikalni politički i ekonomski program: široku akciju protiv migracija koja bi mogla smanjiti ponudu radne snage, drastično rezanje savezne uprave i novi sustav carina koji bi mogao usporiti rast i povećati inflaciju.

No iako je američki predsjednik ove godine potpuno odbacio dotadašnja pravila ekonomske politike, najveće svjetsko gospodarstvo pokazalo se iznenađujuće otpornim.

Trump je u Bijeloj kući ostvario ono što je obećao – i više od toga. Deportirao je tisuće migranata, ugasio brojne savezne ugovore i šokirao tržišta najavom neočekivano visokih carina za američke trgovinske partnere. Uz to je pokušao prisiliti američku središnju banku da smanji kamatne stope.

Ipak, barem zasad, službeni podaci pokazuju malo znakova štete – statistike redovito nadmašuju prognoze analitičara, piše FT.

"Nema razloga za širu zabrinutost"

"Fake news mediji i takozvani 'stručnjaci' opet su bili u krivu", napisao je Trump ovaj mjesec na svojoj platformi Truth Social. "Carine čine da naša zemlja EKSPLODIRA od rasta."

Gospodarstvo možda nije "eksplodiralo" kako Trump tvrdi, ali nije ni doživjelo kolaps kakvog su mnogi stručnjaci najavljivali nakon što je 2. travnja najavio novi sustav carina – dan koji Trumpovi saveznici nazivaju "danom oslobođenja".

Inflacija je, unatoč blagom porastu, ostala umjerena, tržište rada i dalje je snažno, profiti na Wall Streetu su stabilni, a burzovni indeksi su se oporavili nakon kratkog pada.

Bruto nacionalni dohodak (BND) je u tri mjeseca do kraja travnja zabilježio pad – prvi kvartalni pad u tri godine – no tržišta su ostala smirena jer su ulagači taj pad od 0.5 posto protumačili kao rezultat žurbe s uvozom robe prije stupanja carina na snagu, a ne kao znak strukturne slabosti.

Prema projekcijama sustava GDPNow Atlantske podružnice američke središnje banke, gospodarski rast u drugom kvartalu trebao bi porasti na 2.4 posto.

"Rekao bih da nema razloga za širu zabrinutost", kaže Thomas Simons, glavni američki ekonomist investicijske banke Jefferies, dodajući da je negativno raspoloženje potrošača često u neskladu sa stvarnim stanjem gospodarstva.

"Još je rano išta reći"

"Ako pogledamo povijest recesija, uzroci su uglavnom financijski šokovi, smanjenje novčane mase, velika fiskalna stezanja – i trenutno toga nema."

Andrew Hollenhorst, glavni ekonomist Citija, dodaje: "Ovo je gospodarstvo koje je već godinama otpornije nego što su analitičari predviđali."

No drugi upozoravaju da posljedice Trumpove politike možda još nisu u potpunosti vidljive.

"Rekao bih da je još rano", kaže Maurice Obstfeld iz Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu. "Gospodarstvo očito izdržava određene udarce, ali ta površinska otpornost mogla bi biti varljiva."

S obzirom na to da su tržišta prilično ravnodušno reagirala na predsjednikove radikalne poteze, u administraciji vlada oduševljenje. Dužnosnici to tumače kao dokaz da su najave gospodarskih posljedica bile pretjerane.

"Nismo vidjeli gotovo nikakav učinak na američke potrošače i poslovanje", kaže Joe Lavorgna, savjetnik ministra financija. "Ako i dođe do nekog učinka, bit će minimalan."

Inflacija pod kontrolom, tržište rada snažno, čak su i kompanije nadmašile očekivanja

Među najspornijim mjerama su carine koje Trump koristi da preoblikuje američke trgovinske odnose. Njegove prijetnje visokim carinama za zemlje koje ne pristanu na sporazume sa SAD-om te stalno mijenjanje stope carina izazvali su konfuziju i zabrinutost da će teret na kraju snositi američki potrošači.

Za sada je taj utjecaj ograničen. Inflacija ostaje pod kontrolom – indeks potrošačkih cijena (CPI) u lipnju je porastao na 2.7 posto, kad su se počele osjećati prve posljedice carina. Indeks od siječnja nije premašio 3 posto, što je daleko od vrhunca iz 2022. od preko 9 posto, nakon pandemije koronavirusa, i blizu je cilja Fed-a od 2 posto.

Prema podacima Sveučilišta Michigan, potrošačko povjerenje poraslo je u srpnju na najvišu razinu u posljednjih pet mjeseci, dok su inflacijska očekivanja pala.

Tržište rada također ostaje snažno unatoč strahu da bi neizvjesnost mogla zaustaviti zapošljavanje. U prvoj polovici godine otvoreno je gotovo 800.000 novih radnih mjesta, a u četiri mjeseca zaredom brojke su nadmašile očekivanja. Nezaposlenost se drži oko 4.1 posto, što Fed smatra razinom pune zaposlenosti.

Čak su i kompanije nadmašile očekivanja – većina velikih tvrtki prijavila je bolje rezultate od predviđenih u drugom kvartalu. Prema podacima FactSeta, od 34 posto tvrtki iz S&P 500 indeksa koje su do petka ujutro objavile izvješća, njih 80 posto bilo je iznad konsenzusa.

Preispitivanje ekonomskih modela

Predsjednik koristi te brojke kako bi pojačao pritisak na Fed da snizi kamatne stope kako bi, kako kaže, "oslobodio rast" i smanjio kamate na američki dug.

U četvrtak je poduzeo neuobičajen korak i osobno posjetio središnju banku – prvi put da je neki predsjednik to učinio od Georgea W. Busha prije gotovo 20 godina – u još jednom pokušaju da prisili predsjednika Feda Jayja Powella da smanji troškove zaduživanja.

No članovima FOMC-a, odbora Feda za monetarnu politiku koji se u srijedu sastaje kako bi odlučio o daljnjoj politici, i dalje nedostaje potpuna slika o tome kako će carine utjecati na inflaciju.

Većina ih pozdravlja posljednje podatke o inflaciji, ali žele pričekati i vidjeti hoće li snažniji cjenovni pritisci zbog carina zaista uslijediti prije nego što podrže prvo ovogodišnje smanjenje stopa.

Iako je malo vjerojatno da će većina odbora pristati na smanjenje prije glasanja sredinom rujna, "vjerojatno će biti dvoje članova protiv većine", kaže Vincent Reinhart, bivši dužnosnik Feda i sada glavni ekonomist u BNY Investmentsu.

Dvoje guvernera koje je imenovao Trump – Christopher Waller, mogući nasljednik Powella, i Michelle Bowman – signalizirali su da smatraju kako američko gospodarstvo može podnijeti učinke carina na cijene. "Oni tvrde da će carine biti jednokratni cjenovni šok", dodaje Reinhart.

Neočekivano dobra gospodarska izvedba potaknula je neke na preispitivanje modela kojima se ekonomisti služe u predviđanjima.

Tko će snositi trošak carina?

"Glavna lekcija zadnjih mjeseci je da ekonomisti moraju biti puno ponizniji u svojim tvrdnjama o tome kako politike utječu na gospodarstvo", kaže Oren Cass, osnivač desničarskog think-tanka American Compass i suradnik FT-a.

"Većina tih modela polazi od pretpostavke da su slobodna tržišta uvijek optimalna", kaže Cass. "Pa, po definiciji, čim se uvede neka intervencija, model odmah predviđa pogoršanje."

Trump i njegovi suradnici još su oštriji. "Ekonomska struka je puno toga promašila. Previše je grupnog razmišljanja i prevelik fokus na potražnju", kaže Lavorgna.

"Možda inflacija još dolazi. Ali ekonomisti su pet mjeseci zaredom bili u krivu – pa zašto da im vjerujem?"

Administracija tvrdi da će trošak carina snositi strani izvoznici koji žele poslovati u SAD-u, a ne američki potrošači.

"Stvarnost je da se s Trumpovim carinama velik dio ili cijeli teret prebacuje na proizvođače u zemljama koje su očajnički željne prodavati nama, pa oni snose trošak", rekao je Peter Navarro, glavni arhitekt Trumpovih trgovinskih ratova, u intervjuu za CBS.

"Na površini se čini stabilno, ali što je ispod tek treba vidjeti"

Ipak, posljednji podaci pokazuju određena upozorenja. Snažna brojka o zapošljavanju u lipnju dijelom je rezultat skoka zaposlenosti u državnom sektoru, dok je zapošljavanje u privatnom usporilo.

Ujedno su inflacijski podaci za lipanj prvi put pokazali da carine počinju utjecati na cijene – posebno kod uvozne robe poput kućanskih aparata, namještaja, odjeće i elektronike. Tržište nekretnina posustaje – cijene i kamate su visoke, a prodaja postojećih kuća pala je na najnižu razinu u devet mjeseci.

Neke od posljedica Trumpove politike još se nisu osjetile u punom obujmu. Deportacije – koje bi mogle pogoditi zapošljavanje – te gašenje saveznog ugovaranja trebale bi u drugoj polovici godine dodatno utjecati na šire gospodarstvo.

Mnoge su kompanije zasad odgađale poskupljenja dok procjenjuju koliko će carine trajati. No stručnjaci upozoravaju da će, kad politika postane stabilna i sklope se novi sporazumi, tvrtke brzo prenijeti dodatne troškove na potrošače.

Zato mnoge gospodarske prognoze ostaju oprezne, unatoč kritikama. Goldman Sachs je, primjerice, smanjio svoju prognozu rasta BDP-a za 2025. s 2.4 posto na početku godine na 1.1 posto krajem srpnja.

"Na površini se čini da se gospodarstvo dobro drži, ali ispod te površine vrebaju napetosti i ranjivosti", kaže Obstfeld. "To bi u nadolazećim kvartalima moglo postati ozbiljnije."