TRENUTNO niti jedan lijek nije odobren za covid-19. To ne znači da liječnici u praksi ne mogu koristiti nikakve lijekove da bi pomogli oboljelima, nego da ne postoji niti jedan lijek koji ima dokazanu djelotvornost i sigurnost za sprječavanje ili liječenje bolesti covid-19, i koji je registriran za liječenje te bolesti. U javnosti se spominju mnogi lijekovi kao spasonosni za covid-19, kao što su klorokin i azitromicin koji je poznatiji u Hrvatskoj po tvorničkom imenu Sumamed. Međutim, trenutno nema propisnih dokaza iz istraživanja o djelotvornosti i sigurnosti tih lijekova za covid-19.

Kako se propisno istražuje djelotvornost i sigurnost lijekova

Kako bi se dokazala djelotvornost i sigurnost, nužno je provesti pokuse na ljudima. Takvi pokusi nazivaju se klinički pokusi i u idealnom slučaju očekuje se provedba takozvanih randomiziranih kontroliranih pokusa, u kojima se ljudi koji boluju od iste bolesti, koji su u istoj fazi bolesti, i što sličniji, nasumično razvrstavaju u dvije ili više skupina, od kojih barem jedna skupina prima intervenciju koja se ispituje, dok su ostale skupine kontrolne. Te kontrolne skupine mogu primati standardnu terapiju, placebo ili baš ništa. Ustroj kliničkog pokusa ovisi o situaciji i dostupnosti već postojećih terapija.

Odobrenih lijekova nema pa se isprobava niz terapija

Kad je u pitanju covid-19, u nezgodnoj smo situaciji jer je bolest potpuno nova i za nju nema odobrenih lijekova na tržištu. Pokušavajući pomoći pacijentima, liječnici u toj situaciji primjenjuju razne lijekove i terapijske postupke koji nisu odobreni za covid-19, i za koje ne znaju nužno hoće li pacijentima pomoći. U pregledu literature u kojem su sudjelovali i hrvatski znanstvenici, koji je objavljen 30. ožujka 2020., analizirani su podaci iz znanstvenih radova koji su objavljeni do 24. veljače 2020., a u kojima su znanstvenici analizirali simptome, znakove i terapiju osoba zaraženih virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje covid-19. U 26 publikacija opisana je terapija koju su bolesnici primali, i ta je terapija uključivala različite antivirusne lijekove kao što su oseltamivir, arbidol, ganciklovir i ritonavir, antibiotike, kortikosteroide, alfa-interferon, itd. Sve te studije bile su opisne i niti jedna nije imala kontrolnu skupinu, što bi omogućilo procjenu djelotvornosti tih lijekova u oboljelih od covid-19. Stoga, zbog manjka informacija iz kliničkih pokusa u kojima se izravno uspoređuju različite vrste liječenja, trenutno nije poznato koji bi lijekovi ili kombinacije lijekova pacijentima mogli biti korisniji od nečega drugog. Šarolikost terapija koje se primjenjuju pokazuje da liječnici pokušavaju svašta u nadi da će postići nešto.

Koliko kliničkih pokusa o covid-19 se trenutno provodi?

U svijetu se trenutno provodi mnogo kliničkih pokusa u kojima se ispituju različite terapije i dijagnostički postupci vezano za covid-19. U te pokuse imamo uvid zbog toga što međunarodna znanstvena zajednica još od 2005. godine zahtijeva registraciju kliničkih pokusa u javno dostupnim registrima prije nego što pokus počne. Svatko može otići na mrežne stranice u kojima se klinički pokusi registriraju - takve stranice su američka ClinicalTrials.gov, stranica svjetske zdravstvene organizacije ICTRP Research Portal, stranica kineskog registra kliničkih pokusa, itd. Američki registar kliničkih pokusa do 1. travnja 2020. registrirao je 239 kliničkih pokusa o covid-19, a kineski 552. Pristup tim stranicama je besplatan, stranice imaju tražilicu i omogućuju uvid u status svakog pokusa - je li pokus započeo, je li počelo uključivanje ispitanika, gdje se provodi, i tko je kontakt za svaki pokus.

Iako nam se možda čini da aktualna situacija traje cijelu vječnost, prošlo je vrlo, vrlo malo vremena otkako su 31. prosinca 2019. kineske vlasti prijavile Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pojavu većeg broja upala pluća koje su nalikovale na virusnu upalu pluća, a novi virus je otkriven početkom siječnja 2020. Brojni znanstvenici u svijetu trenutno se bave pitanjima vezanima za covid-19, što nam daje razlog za optimizam. 

Što pokazuju prvi rezultati dovršenih kliničkih pokusa?

Prvi objavljeni rezultati završenih kliničkih pokusa na ljudima o terapijama za covid-19 pokazuju da terapije koje se trenutno daju pacijentima nisu nužno djelotvorne. Skupina znanstvenika objavila je 18. ožujka 2020. rezultate kliničkog pokusa u kojem su 199 odraslih ispitanika liječenih od covid-19 u bolnici podijelili u dvije skupine; jedna skupina primala je 14 dana antivirusne lijekove lopinavir i ritonavir uz standardnu skrb, dok je druga skupina primala samo standardnu skrb. Rezultati istraživanja su pokazali da u odraslih bolesnika liječenih u bolnici zbog teškog oblika covid-19 nije uočen koristan učinak lijekova lopinavir i ritonavir u odnosu na standardnu skrb.

Što kažu najveće svjetske agencije za lijekove?

Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je 31. ožujka 2020. priopćenje za javnost u kojem naglašava kako na tržištu nema odobrenih lijekova i cjepiva za sprječavanje ili liječenje covid-19 jer do sada niti jedan lijek nije pokazao djelotvornost u liječenju te bolesti. EMA navodi da je u kontaktu s kompanijama koje razvijaju trenutno oko 40 lijekova i da su neki od potencijalnih terapija koje se ispituju: remdesivir, lopinavir/ritonavir (trenutno odobren za liječenje infekcije HIV-om), klorokin i hidroksiklorokin (trenutno odobreni u pojedinim državama za liječenje malarije i određenih autoimunih bolesti kao što je reumatoidni artritis), interferon i interferon beta (trenutno odobreni za liječenje bolesti kao što je multipla skleroza), i monoklonalna protutijela koja djeluju protiv pojedinih dijelova imunološkog sustava.

EMA također navodi da su već održane rasprave vezane za razvoj niza potencijalnih cjepiva za covid-19, od čega su dva cjepiva već ušla u prvu fazu kliničkih pokusa, početnu fazu ispitivanja, i da se ta prva faza provodi na zdravim volonterima. Teško je predvidjeti kad bi ti pokusi mogli biti dovršeni. Temeljem prethodnih iskustava s razvojem cjepiva i informacija koje su dostupne EMA-i o trenutnim pokusima, EMA procjenjuje da će proći barem godina dana dok cjepivo protiv covid-19 bude odobreno i dostupno u dovoljnim količinama da bi se moglo koristiti na velikom broju ljudi. 

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) objavila je 27. ožujka 2020. kako dozvoljava da se donirani hidroklorokin sulfat i klorokin fosfat distribuiraju i koriste za određene bolničke pacijente s covid-19, kako bi ih liječnici mogli propisati adolescentima i odraslim pacijentima u situaciji kad klinički pokus nije dostupan ili ga nije moguće provesti. Ova je odluka donesena u okviru tzv. „Emergency Use Authorization“, prema kojem FDA može dopustiti korištenje neodobrenih lijekova u hitnim situacijama kako bi se liječile ili spriječile bolesti koje ugrožavaju život, a kad nema prikladnih odobrenih lijekova. To ne znači da su ti lijekovi odobreni za liječenje covid-19.

Pojava lažnih lijekova

U nedostatku odobrenih i propisno ispitanih lijekova, cvate posao prevarantima i nadriliječnicima. EMA je 24. ožujka 2020. upozorila javnost na oprez zbog pojave lažnih lijekova koji se prodaju na sumnjivim mrežnim stranicama. EMA upozorava da se reklamiraju proizvodi za koje trgovci tvrde da sprječavaju ili liječe covid-19, ali da se ne može raditi o točnim informacijama jer lijekovi s takvim dokazanim djelovanjem još ne postoje. Takvi lažni lijekovi mogu uzrokovati štetne posljedice i narušiti zdravlje ljudi.

Svjetski centar za nadzor nuspojava lijekova u Uppsali 30. ožujka 2020. upozorio je javnost na opise teškog trovanja i smrtnih slučajeva koji su zabilježeni nakon što su ljudi samoinicijativno počeli uzimati klorokin i hidroklorokin za liječenje covid-19. Nužno je stoga naglasiti kako ti lijekovi imaju poznate, ozbiljne štetne učinke i da su u visokim dozama otrovni. Dok se ne dokaže korisni učinak pojedinih lijekova za covid-19, pacijenti ne bi trebali sami bez medicinskog nadzora uzimati ništa od tih lijekova.

Imamo razloga za optimizam

Iako još uvijek nemamo odobrenih lijekova za covid-19, moramo biti optimistični jer ogroman broj znanstvenika trenutno predano radi na proučavanju novog virusa, tijeka nove bolesti, lijekova i cjepiva. Svaki dan dobivamo nove rezultate istraživanja koji pomažu u borbi protiv našeg novog neprijatelja i koji će nam pomoći da svaki novi dan dočekamo u toj borbi bolje pripremljeni. Do vijesti o odobrenju novih lijekova i cjepiva, ne uzimajte na svoju ruku, bez savjetovanja s liječnikom, kvaziterapije za covid-19.

*Doktorica medicine Livia Puljak redovna je profesorica i voditeljica Centra za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Utemeljila je hrvatski ogranak ugledne, neovisne svjetske organizacije Cochrane posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima, koja joj je 2017. dodijelila nagradu. Urednica je portala Dokazi u medicini i autorica više od 150 znanstvenih radova objavljenih u svjetskim časopisima.