GLAVNI tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na nadolazeću "klimatsku katastrofu", a klimatska aktivistica Greta Thunberg opisala je u Glasgowu postignuti klimatski dogovor s "bla, bla, bla". Nakon drame u posljednji trenutak u Škotskoj čak i oni koji pozdravljaju postignuti dogovor kažu da je velik posao pred nama za spas planeta.

Šef UN-a priznao je nedostatke sporazuma nakon postignutog dogovora u subotu navečer u Glasgowu.

"Ishod COP26-a je kompromis, odražava interese, proturječnosti i stanje političke volje u današnjem svijetu", tvitao je. "To je važan korak, ali nije dovoljan."

"Naš krhak planet visi o niti", upozorio je Guterres. "Još uvijek smo na vratima klimatske katastrofe", dodao je. 

Šef UN-a je u novom tvitu poslao poruku "mladima, autohtonim zajednicama, ženama lidericama, svima koji predvode klimatsku akciju". "Znam da ste možda razočarani. No mi smo u borbi za naše živote i tu borbu moramo dobiti."

Greta Thunberg, vjerojatno najpoznatija klimatska aktivistica na svijetu, bila je puno oštrija. "COP26 je završen", tvitala je. "Evo sažetka: bla, bla, bla. No pravi se posao nastavlja izvan ovih dvorana. I mi nikad nećemo odustati, nikad", napisala je Thunberg. 

Thunberg i drugi aktivisti osudili su način na koji se odvijao COP26 i prozvali svjetske lidere da nisu uspjeli uskladiti svoje riječi sa stvarnim djelovanjem.

"Težak posao je ispred nas"

Britanski premijer Boris Johnson ostao je relativno optimističan. "Još je puno toga potrebno učiniti u godinama koje dolaze", rekao je Johnson. 

"No današnji sporazum je velik korak naprijed i ono što je kritično, imamo prvi međunarodni sporazum o postupnom ukidanju upotrebe ugljena i plan za ograničenje globalnog zatopljenja na 1.5 Celzijeva stupnja."

Europska komisija (EK) je objavila da je dogovor održao na životu ciljeve Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. i "dao nam šansu da ograničimo globalno zatopljenje na 1.5 Celzijevih stupnjeva". 

Šefica EK Ursula von der Leyen rekla je da su delegati na konferenciji postigli napredak po pitanju obveza o smanjenju štetnih emisija i prikupljanju 100 milijardi dolara godišnje za pomoć zemljama u razvoju i ranjivim zemljama. 

"Neće biti vremena za opuštanje: pred nama je težak posao", dodala je. 

Last-minute drama

U Glasgowu se u posljednji trenutak odvijala drama jer je Indija, koju podržavaju Kina i druge zemlje u razvoju ovisne o ugljenu, odbacila klauzulu koja poziva na "postupno ukidanje" proizvodnje električne energije iz ugljena. Nakon pregovora izaslanika Kine, Indije, Sjedinjenih Država i Europske unije, klauzula je izmijenjena u "postupno smanjenje" uporabe ugljena. 

Australska vlada objavila je prije nekoliko dana da će nastaviti prodavati ugljen još desetljećima. No Kevin Rudd, bivši australski premijer, a sada predsjednik Azijskog društva, i dalje je pun nade.

"Iako se službenim tekstom nije postigao dogovor o postupnom ukidanju ugljena, izjave svjetskih lidera u Glasgowu ne ostavljaju sumnju u to da će se ugljen "poslati u povijest". 

Izmjena te jedne riječi u slučaju ugljena naišla je na zaprepaštenje bogatih europskih zemalja i malih otočnih nacija, ali i drugih zemalja u razvoju. 

"Vjerujemo da smo stavljeni po strani u netransparentnom i neuključivom procesu", rekla je izaslanica Meksika Camila Isabel Zepeda Lizama. 

"Svima su nam preostale neke zabrinutosti, ali rečeno nam je da ne možemo ponovno otvoriti tekst, dok drugi još uvijek mogu tražiti da razvodne svoja obećanja."

No Meksiko i drugi rekli su da će prihvatiti revidirani sporazum kakav jest. 

"Duboko mi je žao"

Postizanje dogovora uvijek je bilo pitanje balansiranja zahtjeva klimatski osjetljivijih nacija, velikih industrijskih sila i onih zemalja poput Indije i Kine koje ovise o fosilnim gorivima kako bi pokrenule gospodarstva i izvukle stanovništvo iz siromaštva. 

Predsjedniku COP26 Aloku Sharmi puknuo je glas u odgovoru na bijes ranjivih nacija zbog promjena u posljednjem trenutku.

"Ispričavam se zbog načina na koji se ovaj proces odvijao", rekao je skupštini. "Duboko mi je žao."

Sveobuhvatni cilj konferencije, koji klimatski aktivisti i ranjive nacije smatraju skromnim, bio je "održati na životu" cilj o ograničenju globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijeva stupnja. 

Znanstvenici upozoravaju da bi zagrijavanje iznad tog praga moglo izazvati nepovratne i nekontrolirane klimatske učinke.

U tekstu se traži da nacije postave strože ciljeve do iduće godine za smanjenje emisija pa se tekstom praktički priznaje da su obveze još uvijek neadekvatne. Trenutna nacionalna obećanja mogla bi izazvati zagrijavanje od 2,4 Celzijeva stupnja. 

Pregovori su doveli do pomaka pravila o trgovanju emisijama ugljika.

Tvrtke, kao i zemlje s velikim šumskim područjima, zalagale su se za snažan dogovor o tržištima ugljika, u nadi da će tako legitimizirati i brzo rastuća globalna dobrovoljna tržišta "ugljičnih kredita". 

Dogovor omogućuje zemljama da dijelom ispune svoje klimatske ciljeve otkupom "ugljičnih kredita", čime bi se potencijalno otvorio put ulaganjima bilijuna dolara u zaštitu šuma, postrojenja za proizvodnju obnovljive energiju i druge projekte za borbu protiv klimatskih promjena.

'Era ugljena privodi se kraju'

Jennifer Morgan, izvršna direktorica klimatske organizacije Greenpeace, rekla da je čaša napola puna. 

"Promijenili su riječ, ali ne mogu promijeniti signal ovog COP-a, da se era ugljena približava kraju", rekla je. "Ako ste direktor tvrtke za proizvodnju ugljena, ovaj COP je predvidio loš ishod."

Zemlje u razvoju tvrde da bogate nacije, čije su emisije u velikoj mjeri odgovorne za zagrijavanje planeta, moraju financirati njihove napore za odustajanje od fosilnih goriva i prilagodbu sve ozbiljnijim utjecajima klimatskih promjena. 

Sporazumom se nudi obećanje da će se udvostručiti klimatsko financiranje do 2025., ali ponovno bez ikakvih jamstava. Odbor UN-a će iduće godine izvijestiti kako napreduje izdvajanje 100 milijardi eura godišnje za klimatsko financiranje nakon što bogate nacije nisu uspjele ispuniti to obećanje do 2020. godine. 

Financiranje će ponovno biti tema rasprave 2024. i 2026. godine. 

Mnoge ranjive nacije očajne su jer se dogovorom ne predviđa financiranje gubitaka i štete povezane s klimom, što je obećanje koje je dano u Okvirnoj UN-ovoj konvenciji o klimatskim promjenama iz 1992. 

Bogate nacije ponovno su odbile priznati financijsku odgovornost za sve godine štetnih emisija koje su uzrokovale klimatske promjene dok su se one kretale prema gospodarskom prosperitetu. 

"Paket nije savršen. Izmjena o ugljenu i slab ishod na gubitke i štete predstavljaju udarce", rekla je Tina Stee, klimatska izaslanica s Maršalovih otoka. Ipak, "dijelovi paketa u Glasgowu su spas za moju zemlju". "Ne smijemo zanemariti ključne pobjede obuhvaćene ovim paketom", rekla je Stee.