KUGA, kolera, žuta groznica...Od srednjeg vijeka karantene i sanitarni kordoni koriste se kao odgovor na velike epidemije, ali europska povijest ne pamti mjere kakve su od sinoć na snazi u Italiji.

Petnaest milijuna ljudi preko noći je stavljeno u karantenu u sjevernoj Italiji, najteže pogođenoj širenjem koronavirusa. 

Prethodno su slične mjere poduzete u kineskom Wuhanu, gradu s 11 milijuna stanovnika, ishodištu epidemije koronavirusa. 

"Ni za epidemije SARS-a 2003. ili ebole u zapadnoj Africi od 2013. do 2016. nisu poduzimane mjere takvih razmjera", kaže francuski povjesničar Patrick Zylberman, specijaliziran za povijest javnog zdravlja.

Što je karantena?

Karantena je privremena izolacija nametnuta ljudima, brodovima ili životinjama koji dolaze iz područja zahvaćenog zarazom. 

U slučaju epidemije u Kini, mjere poduzete oko Wuhana odgovarale bi golemom sanitarnom kordonu kojim je šire gradsko područje odsječeno od ostatka zemlje

Karantenu su izmislili Dubrovčani krajem 14. stoljeća kako bi se zaštitili od dolaska trgovaca i pomoraca iz regija zahvaćenih zaraznim bolestima, najviše kugom i kolerom. Njihov su primjer slijedili Mlečani početkom 15. stoljeća. 

Vrijeme trajanja izolacije, 40 dana, objašnjava naziv 'karantena'. Mjesta na kojima su posade u tom razdoblju bile izolirane nazivaju se lazareti. Naziv su vjerojatno dobili po Lazaru, liku iz Biblije kojeg je Isus uskrsnuo iz mrtvih. 

Karantene su se redovito primjenjivale u Europi tijekom epidemija, sve do velike pandemije kolere 30-ih godina 19. stoljeća. 

Što je sanitarni kordon?

Sanitarni kordon je potpuna blokada ulaska i izlaska iz takvog područja.

Sanitarni kordon naziv je rođen u Francuskoj u 19. stoljeću, nakon što su vlasti 1821. poslale 30 tisuća vojnika da blokiraju granicu sa Španjolskom kako bi spriječili širenje žute groznice u Francusku. 

Ograničenja kretanja mogu, međutim, biti i kontraproduktivna, izazvati paniku i potaknuti ljude da pokušaju pobjeći pod svaku cijenu, kaže britanski povjesničar Tom Solomon. 

Izolacija Bombaja tijekom epidemije kuge krajem 19. stoljeća izazvala je socijalne nemire zbog prisilne zajedničke hospitalizacije ljudi različitih kasti. 

Zbog brutalnih karantena uvedenih u Šangaju i Nanjingu za epidemije SARS-a 2003. došlo je do nasilnih nemira.