EKSTREMNA hladnoća, izvanredno stanje u New Yorku, 50 mrtvih u Buffalu, otkazano više od 5000 letova. Milijun i pol kućanstava bez struje. Spasilačke ekipe nisu mogle do vozača zaglavljenih u snijegu, a kod nas - proljeće. Na Sljemenu snijega ni za sanjke, dok bi najmanje 100.000 Hrvata išlo na skijanje, ali kamo? Njemački ledenjaci se tope, a na legendarnim skijalištima raste trava.

"Hladni ekstremi također su vezani uz klimatske promjene"

"Neobično je povezivati hladne ekstreme s klimatskim promjenama. Znamo da su klimatske promjene vezane uz globalno zatopljenje, očekuje se da će zapravo biti sve toplije. No to zapravo nije tako. I hladni i topli ekstremi vezani su za klimatske promjene. Zbog globalnog zatopljenja možemo očekivati da će biti učestalije to ekstremno vrijeme", pojašnjava u studiju HRT-a Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske promjene. 

Zbog grijanja polova, taj zrak je sve topliji te je ravnoteža poremećena, ističe dodajući da se događa sve više hladnih prodora sa sjevera ili juga. "Posljednjih godina događalo se većinom u SAD-u, ali imali smo i mi dosta hladnih prodora. Nije svaka vremenska neprilika, odnosno katastrofa, vezana uz klimatske promjene. Kasnije se sve analizira te ocjenjuje jesu li neki događaji izgledniji da će se pojaviti u budućnosti na nekom području", dodaje.

U Hrvatskoj gotovo proljeće

"Puno je godina prošlo otkako smo imali neke prave snježne epizode u kopnenim krajevima. Radila sam istraživanje, usporedbu temperatura na Božić od 1950. pa do 2020. Nekada je temperatura na Božić bila jedan Celzijev stupanj, dakle temperatura na kojoj može pristojno padati snijeg. Sada 2020. godine ta je temperatura porasla na devet stupnjeva. To je zapravo najbolje pojašnjenje zašto nam se ne događaju situacije bijelog Božića", kaže Mazzocco Drvar. 

Isto tako, mogu se očekivati hladni ekstremi, navodi Mazzocco Drvar, ističući primjer velikog leda i zaleđivanja u Dalmaciji, što se znalo događati posljednjih godina. Europska okolišna agencija radila je i procjene utjecaja klimatskih promjena na gospodarstva, odnosno štetu koju one uzrokuju.

"Radilo se o procjenama šteta od 1980. do 2020., imamo oko 500 milijardi eura na razini EU-a, Hrvatska je negdje na razini tri milijarde eura, dakle u ovih 40 godina. A kako klimatske promjene eskaliraju, tako i šteta raste. Svake godine raste za otprilike 2,5 do 3%. Ne treba govoriti samo o materijalnoj šteti, nego i ljudskim žrtvama. Imamo 140 tisuća ljudi na razini EU-a koji su stradali od klimatskih i vremenskih ekstrema, u Hrvatskoj se radi oko 900 osoba", ističe Mazzocco Drvar.