NEVRIJEME praćeno olujnim vjetrom i obilnom kišom, koja je prelazila u tuču, sinoć je ponovno protutnjilo Slovenijom, zatim središnjim i sjevernim dijelovima Hrvatske te središtem Zagreba. Atmosferski fizičar Branko Grisogono rekao je da je oluje poput one u Splitu teško predvidjeti. Javljaju se kratko, brzo putuju i izuzetno su intenzivne.

Iznenadno nevrijeme srećom nije prouzročilo veću štetu. Klimatolog Boris Grisogono izjavio je za HRT da to nevrijeme nije bila superćelijska oluja već sustav od multićelijskih oblaka povezanih u jednu prugu, ali dovoljno zabrinjavajuće da tako bude.

"Čini se da nije uspjela stvoriti svoju vertikalnu individualnu rotaciju. Vjerojatno se radilo o multićelijskom kumulonimbusu, a satelitske snimke isto naznačuju da je moguće da je bio tzv. mezoskalni konvektivni sustav. To je površina od preko 200 kilometara koja se upali malo na jednom mjestu pa na drugom mjestu - i klik-klak, klik-klak, tako propagira i lokalno daje jaku tuču, sijevanje i ruši drveće", kazao je Grisogono.

Nekada smo se suočavali s nevremenom slabije snage, a danas je to bitno intenzivnije. Grisogono je rekao o čemu se radi. "Ubrizgana ekstra energija - u školi se uči da energija raste s temperaturom na četvrtu potenciju. Ako se malo poveća temperatura, energija strašno raste i onda idemo brže iz jedne faze, znači suho vrijeme, pa u drugu fazu, olujno vrijeme s teškom oborinom", dodao je.

"Sve manje snijega na Alpama, a zagrijao se i Jadran"

"To je tako, ubrizgana ekstra energija. To vam je kao u plesu, da krenete s tangom i onda završite u istom plesu s twistom. I onda opet se vraćate u neki rock and roll, pa onda idete u neku treću kadencu. Izmjene vremena su jako ubrzane i intenzivne, tim više što je to još pojačano kod nas, pa ima sve manje snijega po Alpama.

Osim toga, Jadran se jako zagrijao. I ta energija iz Jadrana, isparavanje, tzv. latentna toplina puno pomaže da se duboka, mokra konvekcija jače razvija", rekao je. "Jadran izgleda skoro kao jezero. To je poluzatvoreno more. Međutim, Alpe su blizu i tu su vrhovi preko 4000 metara. I onda taj kontrast, ta međuigra geometrije obale i visine planina pojačavaju vremenske izmjene. Znamo što može napraviti Velebit, rijeka Po", dodao je Grisogono.

"Brzu izmjenu vremena teško je predvidjeti"

Govoreći o zahtjevnom predviđanju ljetnih oluja rekao je da je Meteoalarm zasad najbolje što možemo imati. "Brzu izmjenu vremena, kao što je bila oluja u Splitu prije 10-ak dana, jako je teško predvidjeti. Javljaju se kratko, brzo putuju i izuzetno su intenzivne. (...) Zamislite si mrežu. Ono sve što ide tu kroz prste, to se donekle razluči i to se može izračunati.

Ali rupe između, to se mora parametrizirati i drugačije se tu tretira. Ne možete svaku kapljicu izračunati, svaki turbulentni vrtlog ne možete. Procesi na tim skalama su se jako pojačali i mi ih nedovoljno poznajemo. Na tome se rade izuzetna istraživanja", rekao je Grisogono.