MINISTRICA zdravstva Irena Hrstić, inače poznata i po tome što je prije koji mjesec optuženog Vilija Beroša, kojeg je naslijedila, nazvala ministrom, dala je jučer izjavu za medije u kojoj je komentirala izjavu premijera Plenkovića vezanu uz zapošljavanje bivšeg ministra Beroša u Vinogradskoj iako će mu uskoro suditi za tešku korupciju u bolnicama, pa i u Vinogradskoj.

"Kada nešto volite i znate, ne možete zaboraviti. Ja sam se nadovezala na moju struku, ali isto tako je i s autom i biciklom. Naravno da kirurški zahtjevi imaju klasifikaciju od jednostavnih do kompleksnih, bazu neurokirurških zahvata se ne može zaboraviti. Medicina se nikad ne zaboravlja", složila se s Plenkovićem koji je također usporedio kirurgiju s vožnjom automobila.

Odgovorila je i na pitanje bi li dopustila da ju bivši ministar Vili Beroš liječi. "Pitanje je klasifikacije težine operativnog zahvata, u medicini je sve krivulja učenja, za svaki zahvat imate krivulju učenja i ako ste toliko napravili, apsolutno ne bih imala problem", izjavila je.

"Znanstvena literatura ne podupire izjavu ministrice"

Na to se nadovezao gradski vijećnik Centra i kirurg Marko Matijević, čiju objavu prenosimo u cijelosti. "Izjavu ministrice zdravstva Irene Hrstić da se 'medicina ne zaboravlja', kojom je komentirala zapošljavanje bivšeg ministra Vilija Beroša u KBC-u Sestre milosrdnice, i to nakon što nekoliko godina nije radio kao kirurg, ne podupire nikakva relevantna znanstvena literatura.

Suprotno njezinu neznanju, istraživanja pokazuju da sve vještine, uključujući medicinske, degradiraju bez redovite prakse", poručio je splitski gradski vijećnik stranke Centar, specijalist kardiotorakalne kirurgije Marko Matijević.

Kako je pojasnio, studije o kirurškim vještinama pokazuju da prekid od samo 15 do 57 dana dovodi do produljenja operacijskih zahvata za tri do sedam posto zbog gubitka tehničke vještine (Fernandez et al., 2021, Surgical Endoscopy), dok prekidi rada od godinu, dvije kod kirurga smanjuju tehničku kompetenciju i vođenje u operacijskoj sali (D'Angelo et al., 2015, Journal of Surgical Education).

"Medicina je struka koja podrazumijeva cjeloživotno obrazovanje"

"Kognitivno znanje može djelomično ostati, ali bez prakse fine motoričke vještine atrofiraju. U SAD-u je (neuro)kirurgija ipak malo više od vožnje automobila, a liječnička licenca ipak malo kompliciranija za steći od vozačke dozvole.

Valjda zato i (neuro)kirurzi u SAD-u, za razliku od Hrvatske, zarađuju 10 do 20 puta više od vozača Ubera. Ako neurokirurg u SAD-u ne radi u struci dvije ili više godina, mora proći formalni proces obnove licence, prema strogim pravilima Američkog odbora za neurokirurgiju", istaknuo je Matijević, dodajući da proces obnove uključuje korake poput procjene je li uopće moguće obnoviti licencu, polaganja ispita iz neuroanatomije, polaganja primarnog ispita, podnošenja dnevnika od 10 uzastopnih slučajeva pacijenata, nakon čega slijedi i pregled cjelovitog dnevnika slučajeva, kao i polaganje usmenog ispita.

"Čak i u zemlji u kojoj ministrica zdravstva govori kako se 'medicina ne zaboravlja' postoji postupak obnavljanja licence za liječnike svakih šest godina, koji je propisan Zakonom o liječništvu, u svrhu poboljšanja zdravstvene skrbi i shvaćanja da je medicina struka koja podrazumijeva cjeloživotno obrazovanje, bez kojeg je prakticiranje medicine ne samo neadekvatno, nego i opasno", rekao je Matijević, a od ministrice je zatražio ispriku.

"Split i dalje nema vlastiti PET/CT uređaj"

"Minimum pristojnosti s Vaše strane bio bi da se ispričate kolegama koji svakodnevno čitaju znanstvene radove, uče kroz rad u operacijskim salama i ambulantama i sami pišu znanstvene radove, ne da ne bi zaboravili, nego da bi napredovali i tako pomogli svojim pacijentima da što prije ozdrave.

Ne zaboravite ni da je naš uvaženi kolega prošao put od ministra, pritvora, kućnog odmora i povratka na radno mjesto, dok KBC Split i dalje nema vlastiti PET/CT uređaj niti Da Vinci robotskog asistenta", zaključio je.