VELIKA željezara vidljiva je kilometrima oko Smedereva jer u nebo iznad Srbije izbacuje oblake gustog crnog dima. Stara više od 100 godina, ova željezara kucajuće je srce grada, smještenog na obalama Dunava. Ta žila kucavica sada je povezana s Kinom.

„Da Kinezi nisu kupili željezaru, sada bismo ovdje imali kaos. Kad ne bi bilo Kineza, ne znam kako bi ovi ljudi preživjeli“, za CNN govori Ljubiša Stojiljković, stanovnik Smedereva.

Kina kupila srpsku željezaru za 52 milijuna dolara

Željezara se krajem 90-ih borila za opstanak, a kompanija US Steel kupila ju je 2003. godine za 33 milijuna dolara. Manje od 10 godina kasnije, u sjeni globalne gospodarske krize, željezara je prodana srbijanskoj vladi za jedan dolar. Kina se pojavila 2016. godine. HBIS Group ili Hesteel Group, državna kompanija za proizvodnju željeza, kupila je željezaru za 52 milijuna dolara te obećala ubuduće investirati još desetke milijuna. Od 66.000 stanovnika Smedereva, prema podacima iz 2011. godine, njih 5000 radi u željezari, koja CNN-u nije omogućila pristup tvorničkom krugu.

Radi se o malom dijelu rastućih kineskih investicija u Srbiji, koja se nekad smatrala najboljim kineskim prijateljem u Europi. To je prijateljstvo danas još čvršće. Peking je u Srbiju od 2011. godine, prema podacima američkog veleposlanstva u Beogradu, poslao oko četiri milijarde dolara investicija, uglavnom iz državnim kompanija, što otprilike odgovara američkim investicijama u ovu zemlju zapadnog Balkana.

Pet milijardi dolara u zajmovima

Osim toga, Kina je obećala još pet milijardi dolara u zajmovima i regionalnim infrastrukturnim projektima, objasnila je Reutersu u srpnju zamjenica srbijanske premijerke Zorana Mihajlović. Projekti uključuju obnovu autocesta, željeznica i industrije.

SAD i Europa gledali su kako raste kineski trag u Srbiji te kako se Beograd okreće od svojih tradicionalnih saveznika na zapadu prema novom prijatelju s istoka. Na vratima Europske unije, Srbija je jasno stavila do znanja da je ulazak u EU jedan od njenih strateških ciljeva, ali nedavni potezi Beograda dovode u pitanje te namjere.

„Pokušavamo ih podržati u kretanju u jednom smjeru. Morali bi biti oprezni u odabiru smjera“, rekao je CNN-u američki veleposlanik u Srbiji Kyle Scott.

Huawei će graditi 5G mrežu u Srbiji?

Kineska kompanija koja je privukla najviše pažnje SAD-a je Huawei, najveći svjetski proizvođač telekomunikacijske opreme. Huawei je postavio nadzorne kamere u Beogradu, u sklopu inicijative „Sigurni grad“, a postoje planovi i da Huawei izgradi 5G mrežu u Srbiji, unatoč zabrinutosti američkih sigurnosnih agencija zbog kineske kompanije, koja to odbacuje.

Američke su vlasti zabranile američkim kompanijama da koriste Huaweijevu opremu, ali takve zabrane u Europskoj uniji nema. Njemačka, Italija, Francuska i Velika Britanija izrazile su na različitim razinama želju za suradnjom s Huaweijem na sljedećoj generaciji 5G usluga.

Zajmovi kineske inicijative „Pojas i put“ drugim zemljama, a radi se sveobuhvatnom planu investiranja stotina milijardi dolara u infrastrukturne projekte širom Europe, Afrike i Azije, mogu stvoriti probleme sa zaduživanjem za svakoga tko ih prihvati, smatraju neki promatrači.

„Tim zajmovima uglavnom se grade autoceste, a one nikad ne generiraju ekonomski poticaj koji se od infrastrukture očekuje. Takva je zasad pretpostavka. Pitanje je koliko su fiskalno razumni svi ti krediti? Ako ih se ne bude moglo vraćati, tko će platiti račun? Hoće li to biti porezni obveznici Europske unije ili to znači da će Kina otpisati dio duga i zauzvrat zatražiti političke usluge?“ kaže Jan Weidenfeld, šef europskih poslova i poslovne strategije u MERICS-u, berlinskoj think-tank skupini za suvremena i praktička istraživanja Kine.

Amerikanci skeptični prema kineskim ulaganjima u Srbiju

Jedan viši dužnosnik Bijele kuće bio je skeptičan prema kineskom ulaganju u željezaru u Smederevu, koja se godinama bori da ostvari profit: „Mislim da se često percipira kako se radi o 'jeftinom novcu', a preciznije bi bilo reći da je to 'glup novac'. To je projekt koji nitko drugi ne bi dodirnuo ni dugim štapom, ali Kinezi su bili sretni da ga mogu financirati. Možda bi trebalo razmisliti je li to bila dobra ideja.“

Hesteel, kompanija koja je vlasnik željezare, nije odgovarala na CNN-ov upit za komentar, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbio je razgovarati za CNN.

Kina očito smatra da su ove investicija dobra ideja. Na sastanku s predsjednikom Vučićem u travnju 2019. godine, kineski predsjednik Xi Jinping je rekao: „Uspostavom sveobuhvatnog strateškog partnerstva između Kine i Srbije 2016. godine bilateralna suradnja na raznim područjima kontinuirano napreduje. Uzajamno političko povjerenje je ojačano, a obje su strane čvrsto podržale međusobne temeljne interese.“

Amerika nije jedina koja brine zbog kineskih investicija

SAD nije jedina zemlja zabrinuta zbog kineskih investicija u Srbiju. Postoji i značajna zabrinutost u Europskoj uniji, najvećem investitoru u Srbiju, koja je veći dio bliske prošlosti provela pokušavajući postati članicom. Kao što je zamjenik premijerke Ivica Dačić početkom ove godine rekao novinarima, odnosi Srbije i Kine „nisu dočekani s entuzijazmom u Bruxellesu“.

Europska investicijska banka objavila je u rujnu 2018. godine izvještaj u kojem upozorava da bi kineski novac mogao skrivati i zamke, poput neodrživog duga i povećane ovisnosti o Pekingu. Izvještaj također ukazuje kako postoji šansa da kineske aktivnosti u regiji „neće pomoći smanjenju postojećeg problema korupcije, za razliku od drugih investitora, koji naglasak stavljaju na institucionalne, ekološke i socijalne standarde“.

Ovo stajalište ponovila je Agatha Kratz iz Rhodium Groupa, neovisne promatračke skupine za ekonomske pokazatelje, koja kaže da se EU i SAD zalažu za dobra načela upravljanja gospodarskom stabilnošću u regiji.

„Kina nije potpisnica OECD-ovih pravila, tako da ne objavljuje svoj kreditni portfelj. Ako ne znamo koliko Kina pozajmljuje, ne znamo u kakvoj smo nevolji“, kaže Kratz, dodajući da bi netransparentnost kineskih kredita mogla ugroziti napore za reformama na Balkanu: „Ako se pojavi igrač koji ne mari za to, svi će biti na gubitku.“

Srbija se ekonomski oslanja na Europu, ali...

Ekonomski se Srbija oslanja na Europu u većem dijelu svoga izvoza i najviše investicija u Srbiju dolazi iz Europe. Istodobno, mnogi Srbi nikad nisu SAD-u i Europskoj uniji oprostili NATO-ovo bombardiranje 1999. godine kao odgovor na etničko čišćenje na Kosovu. Neke zgrade, uništene u bombardiranju, prazne su i danas te podsjećaju na borbe. Više od dijela obrazovanja u Srbiji, ona su sad dio srbijanske kolektivne svijesti.

„To sad predstavlja doba u kojem je Srbija patila bez pravog razloga. Žrtve koje su ovdje stradale predstavljaju žrtvu srbijanskog bića“, govori vodič Miljan Miljović, koji turistima pokazuje zgrade.

Jedna od meta u bombardiranju bilo je i kinesko veleposlanstvo u Beogradu. SAD je tvrdio da je to bila pogreška, no ni Srbija, ni Kina nisu povjerovale u to objašnjenje. Danas na mjestu nekadašnjeg kineskog veleposlanstva Peking gradi svoj najveći kulturni centar u Europi. Ogromna osmokatnica prostirat će se na području od 6000 četvornih metara i imat će četiri zasebne zone, kulturni centar, prostore veleposlanstva, poslovni primjerni prostor i urede.

"Kina i Srbija su ideološki bliže nego što ljudi misle"

Izvan zgrade stoji kip Konfucija, poznatog kineskog filozofa. Zgrada se nalazi na uglu Konfucijeve ulice i Trga prijateljstva Srbije i Kine, na kojem je i mala memorijalna ploča zahvale Kini za njenu solidarnost sa Srbijom i u spomen svima poginulima u bombardiranju. Oko ploče je kineska zastava, a na valovitoj ogradi je naljepnica na kojoj na kineskom i srpskom piše „željezno prijateljstvo“. Zgrada je više od tek nekadašnjeg veleposlanstva, ona je i turistička destinacija. Oko ploče se nalazi cvijeće koje su donijeli kineski hodočasnici.

Kineski student iz Njemačke, Song, proveo je svoju prvu večer u Beogradu obilazeći nekadašnje veleposlanstvo. „Kina i Srbija su ideološki bliže nego što ljudi misle. Obje zemlje imaju komunističku povijest“, rekao je Song, dodajući kako mu je žao što nije donio cvijeće.

Kineska policija uskoro će početi patrolirati ulicama Beograda, što je posljedica sve većeg broja kineskih turista, kao što je već patrolira gradovima poput Pariza. U ovom dijelu Beograda čini se da Peking nije udaljen 7402 kilometra.

Kina ušla u priču o balansu sila

Srbija je oduvijek pokušavala politički balansirati između glavnih svjetskih sila, Rusije, Europe i SAD-a. Sada je u tu ravnotežu ušla i Kina.

„Pogledamo li Srbiju gospodarski, vidjet ćemo da je Srbija dio europskog gospodarstva. Iako nismo članica EU-a, uglavnom smo dio europskog lanca gospodarskih vrijednosti“, kaže Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije i blizak saveznik predsjednika Aleksandra Vučića.

No SAD tvrdi da se dogodila promjena u politici.

„Kako se Srbija približava EU-a, trebala bi uskladiti svoju vanjsku politiku s politikom EU-a“, rekao je američki veleposlanik Scott. Međutim, posljednjih tjedana Srbija je nagovijestila da bi se mogla priključiti Eurazijskoj gospodarskoj uniji, ekonomskom bloku pod vodstvom Rusije. Bruxelles je upozorio Srbiju da bi njen ulazak u taj blok mogao zakomplicirati pristupanje EU-u.

"Ljudi ovdje Kineze vide kao spasitelje"

Na pitanje koga Srbi vide kao boljeg prijatelja, veleposlanik Scott nije oklijevao: „Apsolutno bi odgovorili da je to Kina i to me ne iznenađuje. To se može vidjeti i u anketama, to je dio medijskog okruženja. Vidjet ćete da Kina dobiva 50 pozitivnih članaka na jedan neutralni, dok zapad dobiva jedan neutralni tekst na 25 negativnih.“

S tim se slaže i Vojislav Milenković, umirovljeni građanin Smedereva: „Ljudi ovdje Kineze vide kao spasitelje. Voljeli bismo da ostanu. Ako odu, to bi značilo katastrofu za mnoge od nas.“