Prljavi zrak ubija milijune ljudi. London je broj smrti smanjio za 40 posto
EUROPSKI gradovi, od londonske zone ultra niskih emisija (ULEZ) do sofijske zone čistog zraka, pokazuju da je čišći zrak dostižan, ali i da predstoji još mnogo posla. Onečišćenje zraka je 2023. godine u svijetu uzrokovalo gotovo osam milijuna smrti. Globalna inicijativa Breathe Cities procjenjuje da zdravstveni troškovi godišnje dosežu 7.12 bilijuna eura, što je oko šest posto globalnog BDP-a, piše Euronews.
"Onečišćenje je za većinu ljudi i dalje nevidljivo", izjavila je za Euronews dr. Maria Neira, bivša direktorica za okoliš, klimatske promjene i zdravlje u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Ona ističe da čestice onečišćivača dopiru do svakog organa u tijelu, uključujući mozak, te pridonose kognitivnom propadanju i bolestima poput Parkinsonove, Alzheimerove i demencije.
Te je posljedice osjetila i olimpijska trkačica Paula Radcliffe, kojoj je s 14 godina dijagnosticirana astma uzrokovana naporom. Ispričala je za Euronews da je tijekom trčanja u onečišćenom Pekingu osjećala glavobolje i mučninu i imala zamućen vid. Dodala je kako prljav zrak utječe i na razvoj mozga kod djece te na njihov uspjeh u školi.
Gradovi poduzimaju mjere protiv onečišćenja
Inicijativa Breathe Cities trenutačno surađuje sa 16 gradova diljem svijeta. Cilj je proširiti pristup podacima o kvaliteti zraka i podržati politike za čisti zrak. London je, otkako je uveo zonu ultra niskih emisija (ULEZ) i druge mjere, smanjio broj smrtnih slučajeva povezanih s toksičnim zrakom za oko 40 posto. To pokazuje neovisna studija sveučilišta Imperial College London.
U bugarskoj Sofiji dva najveća izvora onečišćenja i dalje su promet i grijanje na drva. "Procjene su pokazale da smo do 2023. bili među gradovima s najviše smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka", kaže dr. Kostadin Kostadinov s Medicinskog sveučilišta u Plovdivu.
Nakon kolektivne tužbe stanara i ekoloških udruga, Sofija je uvela zonu niskih emisija. Njome se ograničava promet i potiče modernizacija kućnih sustava grijanja. "Već postoje dokazi da se time smanjuje onečišćenje", rekao je Ivaylo Hlebarov, savjetnik za kvalitetu zraka u općini Sofija.
Međutim, zona je aktivna samo tri mjeseca godišnje. "To je politička odluka", kaže Hlebarov. Napominje da onečišćenje dušikovim dioksidom iz prometa ne pokazuje velike sezonske varijacije i smatra da bi mjera trebala vrijediti cijele godine.
Bugarska ima jednu od najviših stopa kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i raka u Europi. Kostadinov tvrdi da su ta stanja snažno povezana s onečišćenjem zraka, iako su lokalna istraživanja o tome još uvijek ograničena.
Što Europu čeka u borbi protiv onečišćenja?
Glavna prepreka više nije tehnologija, nego politička volja, smatra Neira. Ona ukazuje na otpor industrije fosilnih goriva i prometnog sektora dok gradovi pokušavaju prijeći na obnovljivu energiju i održivu mobilnost. Očekuje se da će klimatske promjene dodatno otežati rješavanje tog problema.
Inicijativa Breathe Cities sada priprema drugu fazu svojeg rada. Proširit će podršku na više zajednica, a temeljit će se na već postignutim smanjenjima onečišćenja u Londonu, Sofiji i drugim gradovima koji sudjeluju u projektu.