PREDSJEDNIK katalonske vlade Quim Torra izjavio je jučer da bi osuđujuća presuda katalonskim političarima, kojima se sudi zbog organiziranja referenduma o neovisnosti Katalonije, mogla dodatno pojačati želju za odcjepljenjem od Španjolske.

Zahtjev za nezavisnost Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, te posljedično organiziranje referenduma u listopadu 2017. godine potaknulo je najveću političku krizu u Španjolskoj zadnjih godina. Također je snažno utjecalo na španjolske parlamentarne izbore u travnju.

Optuženi suočeni s kaznama od 7 do 25 godina zatvora

Katalonija će opet imati istaknutu ulogu u političkoj agendi u Španjolskoj u očekivanju presude za dvanaestero katalonskih zagovornika neovisnosti. Presuda Vrhovnog suda bit će obznanjena uskoro, najvjerojatnije u listopadu.

Optuženi se suočavaju s kaznama od 7 do 25 godina zatvora zbog pobune protiv Španjolske, neposluha i korištenja javnog novca za organiziranje referenduma koji je bio zabranio španjolski Ustavni sud.

Nakon referenduma je u katalonskom parlamentu u Barceloni bila izglasana i proglašena samostalna Republika Katalonija. Ona, međutim, nije zaživjela u stvarnosti jer je španjolska vlada preuzela izravnu kontrolu nad Katalonijom iz Madrida.

Devetero optuženih i dalje se nalazi u pritvoru čekajući presudu.

"Te presude mogu izazvati novu etapu u kojoj ćemo preuzeti inicijativu. Ako ti imaš loptu, drugi je nema. Aktivno ćemo igrati", rekao je Torra, predsjednik vlade Katalonije, na jednoj konferenciji u Madridu.

Dodao je kako odbija prihvatiti osuđujuće presude napomenuvši da optuženi nisu imali pravedno suđenje.

"Potpuno sam uvjeren da narod Katalonije također neće to prihvatiti, baš kao što ni ja kao predsjednik neću prihvatiti nikakvu presudu osim one oslobađajuće", istaknuo je. Tvrdi da će presuda biti ispit za kvalitetu demokracije u Španjolskoj.

"Osude li naše kolege, posljedično ćemo djelovati", rekao je. "Naša regionalna vlada će odgovoriti programom čiji će cilj nanovo biti neovisnost. Ona će biti u centru političke akcije", dodao je.

Katalonska vlada, čiji je predsjednik tada bio Carles Puigdemont, prije dvije godine se oglušila na presudu španjolskog Ustavnog suda koji je zabranio referendum.

Zagovornici neovisnosti masovno su izlazili na birališta dok su pobornici ostanka unutar Španjolske uglavnom bojkotirali to izjašnjavanje. Taj dan ostao je upamćen po slikama španjolske policije kako pendrecima onemogućava mnoštvu da glasa.

Ni konzervativci ni socijalisti neće prihvatiti neovisnost Katalonije

Konzervativna vlada Narodne stranke (PP) potom je aktivirala članak iz Ustava i privremeno bila preuzela upravljanje tom autonomnom pokrajinom na obali Sredozemnog mora.

U lipnju su na vlast u Španjolskoj došli socijalisti, no njihovo stajalište o tom pitanju je jednako, ni oni nisu spremni odobriti referendum u Kataloniji. Također se pozivaju na Ustav.

Torra nije precizirao na koji način planira nastaviti s odvajanjem od Španjolske ako dvanaestero političara i aktivista ne bude oslobođeno. Poručio je da će tražiti maksimalan konsenzus među katalonskim strankama.

Također je najavio da zastupnici njegove stranke u središnjem parlamentu u Madridu neće podržati aktualnog socijalističkog premijera Pedra Sáncheza u njegovu pokušaju da ostane na vlasti ako ne dođe do drastičnog zaokreta u vezi s Katalonijom.

Sánchez, čija je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) dobila najviše glasova na izborima u travnju, ali nedovoljno za samostalno sastavljanje vlade, do 23. rujna mora prikupiti dovoljnu podršku ostalih stranaka. U protivnom će Španjolci u studenome na nove parlamentarne izbore.