KARIPSKE države planiraju djecu podučavati aktivizmu kako bi osigurale da se borba za odštetu od Britanije zbog ropstva nastavi. Planovi uključuju i potpunu izmjenu školskog kurikuluma s naglaskom na povijest ropstva, kao i napore da regija postane manje zapadnjačka, piše The Telegraph.

Obuka mladih i novi školski programi

Premijerka Barbadosa Mia Mottley prošlog je tjedna bila domaćin konferencije posvećene strategijama za dobivanje odštete za ropstvo. Uz potporu vlade sastavljen je akcijski plan koji uključuje obuku djece za nastavak spora s bivšim kolonijalnim silama u budućnosti. Državama koje traže odštetu preporučeno je da osnuju i financiraju programe za institucionalno vodstvo mladih. Cilj je osigurati smjenu generacija zagovornika unutar pokreta za reparacije.

Istovremeno se planira temeljita izmjena školskog kurikuluma kako bi se u prvi plan stavilo ropstvo. Službeni nacrt plana Karipske zajednice (Caricom) navodi da bi države trebale "reformirati karipske obrazovne programe kako bi u središte stavile povijest Afrike, autohtonih naroda i Kariba, kao i ropstvo, otpor i reparacijsku pravdu".

Delegatkinja s Jamajke, Laleta Davis Mattis, predložila je da se teme ropstva i odštete uključe čak i u nastavu matematike. Umjesto da u zadacima zbrajaju namirnice iz trgovine, sugerirala je da bi djeca mogla izračunavati koliko su Afrikanaca zarobili trgovci robljem.

Drugi je delegat pozvao na uvođenje kvote za osobe mlađe od 35 godina na budućim konferencijama. Time želi osigurati da mladi preuzmu pokret. Sudionici konferencije na Barbadosu zabrinuti su jer vodeće osobe pokreta za odštetu stare i strahuju da bi borba mogla oslabjeti ako se ne uključe mlađi zagovornici.

Premijerka Mottley osobno je ocijenila da moderni komfor, poput pametnih telefona, odvlači pažnju mladih s važnih pitanja kao što je odšteta, što uzrokuje primjetnu ravnodušnost.

Odbacivanje kolonijalnog nasljeđa

Uz napore da se djeca u obrazovanju usmjere na ropstvo, preporuke koje podržava Caricom uključuju odbacivanje europskih kulturnih utjecaja i jačanje afričkog identiteta. Strategija navodi da bi Karibi trebali redefinirati svoj identitet i udaljiti se od zapadnog kulturnog konformizma.

Jedan od predloženih načina za postizanje tog cilja jest preimenovanje javnih prostora koji nose kolonijalno nasljeđe. Tu je strategiju već primijenio indijski premijer Narendra Modi u Indiji. Ondje je niz mjesta očišćen od britanskog utjecaja, uključujući bivši Rajpath, ceremonijalni bulevar u New Delhiju koji je sada preimenovan u Kartavya Path.

Diplomatski i pravni pritisak

Mnoge preporuke ističu važnost održavanja karipske kampanje za odštetu. Ona će se ponovno fokusirati na britanskog kralja tijekom njegova predstojećeg posjeta regiji. Karipske nacije planiraju nametnuti pitanje odštete na dnevni red sastanka šefova vlada Commonwealtha u studenom.

Još uvijek nije jasno u kojem bi obliku odšteta bila isplaćena. Preporuke Caricoma uključuju potrebu za izradom čvrste i praktične vizije o tome što bi točno činilo zakonsku kompenzaciju. Drugi fokus je osmišljavanje daljnjih strategija za diplomatski pritisak.

Odštete bi se mogle tražiti tužbom protiv Britanije na temelju ugovora o rasnoj diskriminaciji. Britanija je potpisnica Međunarodne konvencije UN-a o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, a ona propisuje da se za rasnu diskriminaciju mora isplatiti odšteta.

Zagovornici reparacija vjeruju da štetno nasljeđe ropstva i dalje postoji u raznim područjima, od ekonomske nerazvijenosti do rasizma prema crncima. Stoga tvrde da Britanija, dok god odbija platiti odštetu, zanemaruje svoju dužnost da ispravi postojeću štetu. To otvara mogućnost za tužbu pred Međunarodnim sudom pravde.

Procjene traženih iznosa

Prema izvještaju o reparacijama za transatlantsko ropstvo iz 2023. godine, procijenjeni troškovi odštete po državama su sljedeći:

• Jamajka 8.72 bilijuna eura
• Barbados 4.47 bilijuna eura
• SAD 3.04 bilijuna eura
• Sveti Kristofor i Nevis 1.47 bilijuna eura
• Antigva i Barbuda 1.17 bilijuna eura
• Grenada 913 milijardi eura
• Dominika 784 milijarde eura
• Gvajana 491 milijardu eura
• britanski prekomorski teritoriji 433 milijarde eura
• Trinidad i Tobago 152 milijarde eura
• Britanski Djevičanski otoci 117 milijardi eura