DOK HUTI nastavljaju s napadom na trgovačke brodove u Crvenom moru, sve dublja kriza predstavlja novi test za ambicije Kine da postane novi moćni posrednik na Bliskom istoku. Napadi na jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta poremetili su globalnu trgovinu i potaknuli strahove od šireg regionalnog sukoba gotovo četiri mjeseca nakon rata Izraela i Hamasa, piše CNN.

Dosad je kineska javna reakcija na krizu u Crvenom moru bila ograničena na pozive za prekid napada na trgovačke brodove i prikrivenu kritiku vojnih operacija pod vodstvom SAD-a protiv Huta - za koje analitičari kažu da nisu bile u skladu globalnim težnjama Pekinga.

Kineski odgovor koji baca tešku sjenu na njihove ambicije da budu odgovorna globalna sila

"Oprezan ili neodlučan kineski odgovor baca tešku sjenu na kineske ambicije da bude odgovorna globalna sila", rekao je Mordechai Chaziza, predavač na Ashkelon Academic Collegeu u Izraelu, koji se specijalizirao za odnose Kine s Bliskim istokom.

Budući da Peking ne pokazuje apetite za izravno uključivanje u krizu, Sjedinjene Američke Države nastojale su natjerati Kinu da izvrši pritisak na Iran - koji obučava, financira i oprema Hute - da obuzda napade.

Ulozi su visoki za Kinu, najveću svjetsku trgovinsku naciju. Većina kineskog izvoza u Europu kreće se Crvenim morem, dok deseci milijuna tona nafte i minerala istim plovnim putovima stižu do kineskih luka.

Izazov za Xija

Ovo također predstavlja diplomatski izazov za kineskog čelnika Xi Jinpinga, koji je posljednjih godina obećao da će "pridonijeti u promicanju mira i spokoja na Bliskom istoku kineskom mudrošću" u sklopu svoje inicijative da ponudi alternativu sigurnosnom poretku pod vodstvom Zapada.

Huti su u Jemenu počeli ispaljivati projektile i bespilotne letjelice na brodove u Crvenom moru sredinom studenog, kako su rekli, zbog solidarnosti s Palestincima. Ali i mnogi brodovi koji nemaju veze s Izraelom su bili meta.

Tjednima je reakcija kineske javnosti bila prilično suzdržana. Nije osudila Hute niti su njeni ratni brodovi odgovorili na pozive u pomoć s obližnjih napadnutih plovila.

Kina je također odbacila multinacionalnu koaliciju predvođenu SAD-om za zaštitu brodova koji prolaze kroz Crveno more, iako kineska ratna mornarica ima operativnu jedinicu za borbu protiv piratstva koja se nalazi u Adenskom zaljevu, kao i logističku bazu u obližnjem Džibutiju.

Pozicija Kine

U novije vrijeme, kada su SAD i Velika Britanija započeli vojne napade na ciljeve Huta u Jemenu, Peking je postao glasniji u izražavanju zabrinutosti zbog napetosti.

Pozivalo se na prestanak napada na trgovačke brodove i pozvalo "relevantne strane da izbjegnu dolijevanje ulja na vatru", napominjući da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nikada nije odobrilo upotrebu sile bilo kojoj zemlji u Jemenu.

Kineski dužnosnici više su puta naglašavali da je kriza na Crvenom moru "proizvod" sukoba u Gazi, navodeći trenutni prekid vatre između Izraela i Hamasa kao glavni prioritet. Od početka rata između Izraela i Hamasa, Kina se nastojala predstaviti kao lider globalnog juga i alternativa američkoj moći, izražavajući podršku palestinskoj stvari i kritizirajući Izrael i SAD zbog humanitarne krize u Gazi.

Nespremnost Pekinga da se upusti u krizu na Crvenom moru odražava ove geopolitičke kalkulacije.

Ne žele u koaliciju predvođenu SAD-om

"Kina nema interesa pridružiti se zapadnoj koaliciji koju predvodi SAD; takva bi akcija ojačala poziciju SAD-a kao regionalnog hegemona i oslabila kinesku poziciju u regiji", rekao je Chaziza za CNN.

Na sastancima s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem u Bangkoku tijekom vikenda, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan pozvao je Peking da iskoristi svoj "znatan utjecaj na Iran" kako bi se napadi zaustavili, rekao je novinarima u subotu visoki dužnosnik Bijele kuće.

"Ovo nije prvi put da pozivamo Kinu da odigra konstruktivnu ulogu. Peking kaže da je razgovarao s Irancima i mislim da se to moglo vidjeti u nekim medijskim izvješćima. Ali svakako ćemo pričekati rezultate prije nego što komentiramo koliko su učinkoviti", rekao je dužnosnik Bijele kuće.

Čini se da Kina ipak preko Irana šalje poruku Hutima

Pozivajući se na iranske izvore, Reuters je u petak izvijestio da su kineski dužnosnici zatražili od svojih iranskih kolega da pomognu u obuzdavanju Huta ili riskiraju narušavanje poslovnih odnosa s Pekingom.

"Uglavnom, Kina kaže: 'Ako su naši interesi na bilo koji način povrijeđeni, to će utjecati na naše poslovanje s Teheranom. Zato recite Hutima da pokažu suzdržanost'", rekao je Reutersu jedan iranski dužnosnik.

Izvješća kineske vlade o sastanku Wanga i Sullivana ne spominju Crveno more. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je prošlog tjedna da je Kina "aktivno deeskalirala situaciju od prvog dana" i da je "bila u bliskoj komunikaciji s raznim stranama i aktivno radila na ublažavanju napetosti na Crvenom moru".

Iako su Huti rekli da neće gađati kineska ili ruska plovila, interesi Kine ipak su ugroženi krizom. Poput mnogih svjetskih brodarskih tvrtki, kineski državni brodarski divovi COSCO i OOCL preusmjerili su desetke brodova iz Crvenog mora na puno dužu rutu oko Afrike, prema podacima koje je prikupila Kuehne+Nagel, logistička tvrtka sa sjedištem u Švicarskoj. Takva zaobilaženja obično produžuju putovanje više od 10 dana, zbog čega se isporuke odgađaju i troškovi slanja naglo rastu.

Kina je ozbiljno zahvaćena problemima na Crvenom moru

Globalna logistička tvrtka Flexport sa sjedištem u San Franciscu kaže da 90% tereta isporučenog iz Kine u Europu prolazi kroz Crveno more, ali sada 90% tog prometa ide zaobilaznim putem oko Afrike.
Zbog poremećaja, cijene prekooceanskog prijevoza iz Šangaja u Europu porasle su više od 300% između studenog i siječnja, prema Shanghai Shipping Exchangeu - što predstavlja veliki izazov za kineske izvoznike u ionako usporenom gospodarstvu.

Pritisak da se djeluje možda dolazi i od kineskih regionalnih partnera. Jonathan Fulton, nerezidentni suradnik Atlantskog vijeća sa sjedištem u Abu Dhabiju, kaže da je nedjelovanje Kine potkopalo njen kredibilitet kod regionalnih aktera.

"Percepcija da je Kina svjetska sila u nastajanju ne može se održati ako se ne pokuša uključiti. Koalicija predvođena SAD-om i Velikom Britanijom obavlja težak posao, dok Kina gleda. Regionalni čelnici vjerojatno vide Kinu kao tigra od papira", smatra Fulton.

Poremećaj trgovine udara po svačijem novčaniku. Egipat gubi milijune dolara dnevno zbog smanjenog prometa Sueskim kanalom na sjevernom kraju Crvenog mora. Saudijska Arabija, koja je u mirovnim pregovorima s Hutima nakon devet godina rata u Jemenu, ne može izravno učiniti ništa a da ne postane meta Huta pa želi da drugi nešto učine, ističe Fulton.

Neugodna pozicija

To Kinu stavlja u nezgodnu poziciju: mora uspostaviti delikatnu ravnotežu između Irana, protuameričkog saveznika, te zaljevskih zemalja, nedvojbeno važnijih ekonomskih partnera Kine u regiji.
Prošle je godine Peking posredovao u povijesnom približavanju Saudijske Arabije i Irana, dvaju dugogodišnjih regionalnih suparnika, ali zaustavljanje napada Huta moglo bi se pokazati težim zadatkom za Kinu, smatraju analitičari.

"Kina želi postati vodeći diplomatski, politički i sigurnosni akter", rekao je Fulton: "Ali događaji nakon rata Izraela i Hamasa pokazali su da je kineski pristup regiji još uvijek u velikoj mjeri vođen njezinim ekonomskim interesima te da zapravo još uvijek nema spremnosti ili kapaciteta igrati značajnu ulogu u takvim područjima."

Kina je najveći trgovinski partner Irana u posljednjem desetljeću i kupuje 90% iranskog izvoza nafte. Ali koliko se to može pretočiti u utjecaj bit će test političkog kapitala Pekinga.

Odnos Kine i Irana

"Stvarnost je da Kina ima ograničenu moć utjecaja na ponašanje Irana", rekao je William Figueroa, docent na Sveučilištu Groningen u Nizozemskoj, te objasnio:

"Kineska ulaganja u Iran relativno su skromna, a politika i logistika potpunog zatvaranja trgovine naftom bile bi komplicirane. To ne znači da Kina ne može ili neće zapravo otkazati bilo kakve dogovore ili smanjiti uvoz nafte kako bi kaznila Iran, nego da je to malo vjerojatno osim ako kineski brodovi ne postanu mete ili se eskalacija nastavi."

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku također je pokrenula pitanja oko Xijeve Globalne sigurnosne inicijative (GSI), koju je Peking reklamirao kao "kineska rješenja i mudrost za rješavanje sigurnosnih izazova".
Inicijativa koju je Xi pokrenuo 2022. godine zagovara skup širokih načela kineske vanjske politike, uključujući "rješavanje sukoba kroz razvoj i uklanjanje plodnog tla za nesigurnost".

"GSI je vrlo normativno vođen, ideja je da će ekonomska rješenja za nesigurnost transformirati ove probleme", rekao je Fulton.

Kineska priča o valu pomirenja koja je brzo razbijena

Koncept je dobro primljen među regionalnim vladama koje su željele gospodarski razvoj i više izravnih stranih ulaganja. I neko se vrijeme činilo da se stvari kreću u tom smjeru.

U kolovozu je Wang, glavni kineski diplomat, izjavio da "val pomirenja" zapljuskuje Bliski istok uz pomoć Kine. Ali ta je priča razbijena samo nešto više od mjesec dana kasnije, kada je Hamas pokrenuo napad na Izrael, gurnuvši regiju u novi sukob.

"Vidite što se dogodilo, kada postoje stvarne materijalne sigurnosne prijetnje, u obliku terorizma i napada na globalni brodski promet, normativne stvari se više ne računaju. Potrebna su stvarna, čvrsta sigurnosna rješenja", zaključio je Fulton.