ŠTRAJK u pravosuđu najdugotrajniji je od svih štrajkova u povijesti Hrvatske. Pravosudni službenici štrajkaju već gotovo 50 dana.

Obustavljen rad na hitnim poslovima, evo koji su to

Radnici u sudstvu ne odustaju od zahtjeva za povećanjem plaća za 400 eura neto ili od ponude resornog ministarstva za povećanjem plaća na način koji je njima prihvatljiv. Međutim, tjednima ističu da od Ministarstva pravosuđa ne dobivaju nikakve konkretne ponude, a potpisivanje "memoranduma o razumijevanju" ne prihvaćaju.

Prošlog tjedna vlada je donijela odluku o umanjenju plaće državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu koji sudjeluju u štrajku, a predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković rekla je u ponedjeljak da su štrajkaši odlučili da više neće obavljati ni hitne poslove i da će se odsad obavljati tek nužni poslovi.

"Spremni smo obustaviti rad i na hitnim poslovima. Obavljat će se samo nužni poslovi vezani uz život, zdravlje i zaštitu pučanstva", rekla je Šušković.

Nakon što su jučer iz SDLSN-a poručili da nastavljaju obavljati samo nužne poslove na sudovima, na sastanku s predsjednikom Vrhovnog suda definirano je što sve ulazi u tu kategoriju.

"To su poslovi na slučajevima koji dovode u pitanje život, zdravlje i sigurnost kućanstva. Dakle istrage, privođenje, obiteljsko nasilje, maloljetnici, odluke o izdvajanju djeteta iz kućanstva", kazala je Šušković.

Evo kako štrajk utječe na građane, a kako na biznise

Što je zapravo ljudima koji nisu kći predsjednika sabora Gordana Jandrokovića ili ministar obrane Mario Banožić uskraćeno ovim štrajkom? Kako štrajk utječe na građane, a kako na biznise?

Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Robert Travaš nam je pojasnio na koje sve načine štrajk utječe na svakodnevicu građana.

"Štrajk u pravosuđu, koji traje već sedam tjedana, utječe nesumnjivo i na građane i na gospodarstvo. Građani posljedice štrajka osjećaju jer ne mogu ostvariti svoja prava, to u praksi znači da ne mogu npr. realizirati kupnju stana na kredit, nema razvoda brakova, ne obrađuju se predmeti koji uključuju uređenje odnosa roditelja i djece ili uzdržavanja djece itd.", rekao je Travaš.

"Što se tiče gospodarstva, blokirani su upisi osnivanja novih trgovačkih društava, kao i promjena upisa odgovornih osoba trgovačkih društava u sudskom registru. Ne provode se ni radni kao ni svi drugi sporovi, a probleme imaju i strani ulagači koji ne mogu ostvariti svoje investicije jer se ne mogu provesti ugovorene radnje i osiguranja ulaganja", napomenuo je on.

"Odvjetnici su posebno pogođeni"

Pitamo ga kako štrajk utječe na odvjetničku branšu.

"Odvjetnici su posebno pogođeni ovim štrajkom jer ne mogu obavljati svoju službu, a to drugim riječima znači da ne mogu ostvarivati prihode koji su im potrebni da bi plaćali svoje mjesečne obveze, ali i prihode koji su im potrebni za život.

Treba svakako istaknuti da su odvjetnici ujedno i poslodavci koji se moraju brinuti za zaposlenike u svojim odvjetničkim uredima (npr. tajnice, odvjetnički vježbenici, računovođe, informatičari itd.)", pojasnio je.

"Hrvatska odvjetnička komora, kako bi olakšala situaciju svojih članova, donijela je odluku o neplaćanju članarine za kolovoz i rujan 2023. godine te uputila dopis Ministarstvu financija RH s prijedlogom da razmotre oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na plaće i doprinosa iz plaće za sve odvjetnike (neovisno o tome obavljaju li odvjetničku službu samostalno, u zajedničkim odvjetničkim uredima ili u odvjetničkim društvima), odvjetničke vježbenike i zaposlenike odvjetničkih ureda u trajanju od najmanje dva mjeseca, uz mogućnost naknadnog produljenja takve mjere do okončanja štrajka službenika i namještenika u pravosuđu. Za sada nismo dobili odgovor Ministarstva financija.

Hrvatska odvjetnička komora nada se i višekratno javno apelira na sudionike pregovora da se ova situacija što prije riješi jer svakim danom štrajka problemi postaju sve veći i širi se krug fizičkih i pravnih osoba koje su time izravno pogođene i trpe štetu", napomenuo je Travaš.

Nisu nam odgovorili Vrhovni sud i Ministarstvo pravosuđa

Index je pitao i Vrhovni sud što ovaj štrajk znači za građane. Zanimalo nas je i mogu li suci uopće raditi bez zapisničara, primjerice mogu li se rješavati zaostaci. Javio nam se predsjednik Radovan Dobronić, koji je napisao da s obzirom na osjetljivu situaciju u ovom trenutku oni ne mogu dati zatražene odgovore.

Ministarstvo pravosuđa smo između ostalog pitali postoji li prijetnja da će neke obveze i ciljevi koje je Hrvatska preuzela kao država članica EU biti povrijeđeni ovakvom stagnacijom u poslovima pravosuđa. Od Ministarstva pravosuđa još nismo dobili odgovor.

Podsjetimo i da je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u ponedjeljak, nakon sastanka s predsjednicima županijskih i visokih sudova o radu sudova za vrijeme štrajka pravosudnih djelatnika, ocijenio da stanje više nije održivo te da su pravosudni djelatnici ''de facto socijalni slučajevi".

''Mi kao sudska uprava smatramo da ovo stanje više nije održivo i da, ako do kraja ovog tjedna vlada i sindikati ne postignu dogovor, više sudske uprave ne mogu snositi odgovornost za posljedice ovog stanja'', kazao je u ponedjeljak Dobronić.

Dobronić: Ovo na sudu je katastrofa

Predsjednik najvišeg suda rekao je da je riječ o prebacivanju tereta nastale krize na sudove.

''Unatoč svim njihovim uvjeravanjima o kontinuiranom povećanju plaća, krajnji učinak je taj da sudski službenici, namještenici i savjetnici rade za plaće od kojih jedva mogu preživjeti. De facto su postali socijalni slučajevi'', ocijenio je.

''Ako do kraja tjedna ne dođe do dogovora, sudske uprave ne mogu preuzeti posljedice. Sudovi su dovedeni u jedno nefunkcionalno stanje. Može se reći da je prestao rad u sudu, a ovo što se radi, radi se zbog osjećaja odgovornosti koje imaju i suci i sudski službenici. To je već sada katastrofa. Ljudi su pogođeni time što im je rečeno da im se oduzima plaća, a teško im je sjela i prijetnja policijom", rekao je.

Dobronić je naglasio da su dobri kolegijalni odnosi između zapisničara, službenika i sudaca već pomalo narušeni te da je čitava sudbena vlast dovedena u stanje nefunkcionalnosti.

''Zapisničari rade ne za jednog, nego za dva ili tri suca. Preveliko je opterećenje, a još ih se i podcjenjuje, tretira kao pomoćno osoblje, a oni drže tri kuta kuće i bez njih se zapravo ne može funkcionirati'', dodao je.