Kako su potresi utjecali na učenike u Hrvatskoj?
INSTITUT za društvena istraživanja u Zagrebu, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, proveo je istraživačko-razvojni projekt "Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti covid-19 i potresa iz 2020. godine na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika u Republici Hrvatskoj".
Rezultati o učincima pandemije predstavljeni su krajem kolovoza, a u prilogu se nalaze prvi rezultati učinaka potresa na sustav odgoja i obrazovanja.
U ovom dijelu istraživanja sudjelovali su učenici i zaposlenici u 52 osnovne i srednje škole iz Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
U istraživanju je sudjelovalo više od 5329 učenika iz tri generacije (6. i 8. razred osnovne škole i završni razred srednje škole) te 1445 učitelja i nastavnika. U priloženom izvješću prikazani su rezultati u tri tematske cjeline:
A. POTRESI I UČENICI
B. POTRESI I ZAPOSLENI U ŠKOLAMA
C. FOKUS NA SISAČKO-MOSLAVAČKU ŽUPANIJU
Osnovni rezultati su:
- Potresi su imali negativan utjecaj na živote značajnog dijela učenika.
- Procjena negativnosti utjecaja potresa raste s dobi i posebno je istaknuta kod učenika iz Sisačko-moslavačke županije (SMŽ). Dvije trećine maturanata iz te županije i polovica učenika završnih razreda srednjih škola iz Grada Zagreba smatra da su potresi negativno utjecali na njihove živote.
- Za učenike iz SMŽ-a negativan utjecaj potresa nadmašuje negativan utjecaj pandemije bolesti covid-19.
- 31.7% maturanata iz SMŽ-a te njih 28.8% iz Zagreba iskazuje da su potresi u priličnoj mjeri ili izrazito negativno utjecali na osjećaj sigurnosti u školi. Za učenike iz SMŽ-a još je izraženiji negativan utjecaj potresa na osjećaj sigurnosti kod kuće.
- Za učenike iz SMŽ-a negativan utjecaj potresa nadmašuje negativan utjecaj pandemije bolesti covid-19.
Prikazani rezultati ukazuju da se ne smije zanemariti negativan utjecaj koji su potresi imali i dalje imaju na živote velikog broja učenika i zaposlenih u školama.
Zanemarivanje tog pitanja društveno je izrazito neodgovorno i može imati značajne posljedice na pojedince, lokalne zajednice i hrvatsko društvo u cjelini. Potrebno je osigurati sustavne programe podrške i obogaćivanja.
Posebno se to odnosi na pružanje podrške radu školama u Sisačko-moslavačkoj županiji i Gradu Zagrebu te osiguranja psihosocijalne potpore djeci, mladima i zaposlenima u dječjim vrtićima i školama, stoji u priopćenju o istraživanju koje uime tima potpisuju Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.
Cijelu prezentaciju ovog istraživanja pogledajte u nastavku.
PRAĆENJE UČINAKA POTRESA NA OBRAZOVNI SUSTAV - IDIZ&MZO - ZA OBJAVU by Index.hr on Scribd
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati