Foto: 

POVEĆANJE poreza na mobitele, koje je najavio ministar Kujundžić, najavljeno je pod egidom "poreza na luksuz".

>> Kujundžić najavio dizanje poreza na mobitele

>> Kako izbjeći Kujundžićev porez na mobitele? Jednostavno - bježite iz  Hrvatske

>> Teleoperateri odgovorili Kujundžiću: "U 21. stoljeću internet i mobitel nisu luksuz"

Podsjetimo, jučer je ministar zdravstva Milan Kujundžić u sklopu "poreza na luksuz" najavio i 10-postotno povećanje poreza na mobilne telefone. Prvo je to najavio u razgovoru za Novi list, a iako su neki očekivali da će ga nakon burnih reakcija javnosti njegovo ministarstvo demantirati već tijekom jučerašnjeg dana, Kujundžić je to potvrdio u odgovoru na Indexov upit, patetično ističući da novi harač uvode zbog "spasa bolesnih".

Kujundžić, naime, namjerava "porezom na luksuz" prikupiti oko tri milijarde kuna, koliko je potrebno za spas proračuna njegovog resora - zdravstva.
 
Zanimljivo je uočiti kako Kujundžiću nije palo na pamet vidjeti gdje bi se u zdravstvu, na koje godišnje ode nevjerojatnih 23 milijarde kuna iz džepova poreznih obveznika, eventualno moglo uštedjeti. Može li ministar pobrojati koliko od tih 23 milijarde kuna ode na službene limuzine i mobitele nezdravstvenih djelatnika? Ne, prvo rješenje za umirući resor zdravstva je - povećanje poreza.

Kako luksuz može biti nešto što ima svaka osoba u Hrvatskoj?

Još je zanimljivija klasifikacija mobitela kao "luksuza", na koje bi trebalo odrezati još veći porez. Luksuz je, po samoj definiciji, nešto što si mogu priuštiti samo oni najbogatiji. Luksuz su jahte, dvorci, limuzine poput onih koje svojim novcem plaćate ministrima... nabrajati možemo do sutra.

Ono što luksuz definitivno nije je nešto što koriste gotovo svi građani Hrvatske. Naime, prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj ima više mobitela nego što Hrvatska ima stanovnika. Telekomunikacijske kompanije već godinama bilježe konstantan pad u fiksnoj telefoniji i konstantan rast u mobilnoj telefoniji. Mobiteli su danas sve samo ne luksuz.

Mobitelima se služe baš svi, od učenika do umirovljenika

Ne treba biti genije da se uoči da mobitele danas, potkraj 2017. godine, koriste apsolutno svi - od osnovnoškolske djece, preko učenika i studenata pa sve do umirovljenika. Ako ne znate 60-godišnjaka koji se svakodnevno služi pametnim telefonom, vjerojatno ne živite u Hrvatskoj (ili ne znate nikoga tih godina).

Iako je to gotovo suvišno i spominjati, mobiteli ne služe samo za telefonske razgovore. Dapače, dalo bi se argumentirati da se najmanje koriste upravo za njih. Mobiteli su primarni način komunikacije u 2017. godini. Mail, internet, društvene mreže, aplikacije za slanje poruka, slika i snimki - to je naša svakodnevica.

Tvrditi da su mobiteli 2017. godine nekakav luksuz može samo beskrupulozni aparatčik kojem činjenice ne smetaju u još jednom pohodu na vaš novčanik.