Foto: FAH

Da ste kojim slučajem posudili novac tvrtki koja se prezadužena našla pred stečajem, što biste napravili da se spasite? Bi li podržali stranog investitora koji će je preuzeti za 370 milijuna kuna, odmah platiti vjerovnicima 115 milijuna kuna i uložiti 89 milijuna kuna u proizvodnju?

Ili vam je bolja ponuda domaćeg investitora, u vlasništvu bivšeg HDZ-ovog gradonačelnika i bivšeg Todorićevog direktora, koji će vjerovnicima isplatiti 150 milijuna kuna kroz 5 do 8 godina,  200 milijuna kuna dugova pretvoriti u vlasnički kapital, a u gotovini uplatiti samo 30 milijuna kuna?

HDZ i Most različito, ali plan je prošao

Tvrtka u problemima je Badel 1862, prvu ponudu dao je slovački St. Nicolas, drugu domaći Meteor. U normalnom poslovnom svijetu razvijenih zapadnih zemalja prva bi opcija bila bolja, no kada je u pitanju hrvatska ekonomija odabrana je druga, neizvjesnija opcija. I za radnike i za vjerovnike.

Krajem ovog tjedna vjerovnici Badela 1862 prihvatili su naime Meteorov plan restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe, a banke i država su ga podržali. Doduše, među predstavnicima države nije vladao jedinstven stav: HDZ-ovci su glasali za, a Most je bio protiv.

Ovo ne treba čuditi jer je bivši Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić svojedobno zaustavio preuzimanje Badela 1862 od strane đakovačkog Meteora. Ta je tvrtka u vlasništvu bivšeg gradonačelnika Đakova, HDZ-ovca Ante Raspudića, kojem se kao suvlasnik pridružio Darko Knez, bivši direktor Konzuma.

Iako je imao samo mali udio u potraživanjima, Meteor je uspio na svoju stranu pridobiti velike Badelove vjerovnike: prvo su otkupili potraživanja slovenskih NLB-a i B2, navodno za 60 milijuna kuna. Kasnije su ih podupirali Tedeschijeva Atlantic grupa (preko tvrtke Ataco iz BiH) i državna banka HPB. Panenić je zatražio novi natječaj, smatrajući da Meteor nije igrao fer jer je htio bez novca preuzeti Badel, te da nije dao čvrsta jamstva da drži potraživanja niti da će zbilja ulagati. Javno je priznao je da je zbog protivljenja bio izložen brojnim pritiscima.

Badel 1862 završio u rukama HDZ-ovca

Nakon kratkotrajnog Panenićevog ometanja, Meteor je novi vjetar u leđa dobio od Plenkovićeve vlade i novih ministara, Martine Dalić i Gorana Marića, koji su lakonski zaključili da strateškog partnera trebaju odabrati sami vjerovnici. Među kojima je opet država, odnosno Vlada. U ime te navodne poslovnosti tvrtka je završila u rukama njihova stranačkog kolege. Uprava Badela napravila je sve što je mogla kako bi odabrala Meteor, uključili su ga i u izradu plana restrukturiranja koji su vjerovnici trebali samo potvrditi.

Bez obzira što je slovački St. Nicolas nudio trenutnu otplatu duga, živi novac i zadržavanje radnika Badela 1862 na pet godina, država i banke su prihvatili Meteorov plan. Konkurencija je ukazivala da je njihov plan nerealan jer pretpostavlja da će se dugovi vraćati uz nerealno uspješno poslovanje.  Meteor naime tvrdi da će dosegnuti EBITDA maržu od 18,7 posto, dok je prosjek industrije 10-12 posto, a Badelova marža trenutno iznosi manje od 8 posto. U Meteorovom planu zatvaraju se pogoni i odlaze zaposlenici, ali navodno samo prirodnim priljevom.
 
"Već kod prvog preuzimanja duga od strane NLB-a bilo je jasno da se našla ekipa na razini države koja je to odradila za Meteor. Nisam bio protiv Meteora, nego protiv toga da netko bez novaca i strategije preuzme Badel. Tvrdili su da će dati 50 milijuna kuna, no ne piše za koju namjenu", komentirao je rasplet oko Badela za Index Tomislav Panenić.

Krenuli su u naslino preuzimanje i uspjeli

Rezignirano priznaje da su oni protiv koji se borio, jer je smatrao da će preuzeti državnu tvrtku bez novca, pobijedili.

"Kad nisam htio prihvatio ponudu Meteora, krenuli su u nasilno preuzimanje. Na kraju su morali platiti više nego što su planirali, ali stalno su muljali, išli s laži na laž, nisam to htio potpisati. Tvrdili su da su preuzeli dug od HPB-a, a taj dug i dalje stoji kao HPB-ov?!", upozorava bivši Mostov ministar.

Kaže da su pokušali progurati tezu da je on podržavao Slovake. "To nije točno, ja samo mislim da je Badel mogao biti bolje prodan. Tražio sam novi natječaj. Jer ti su natječaji namjerno prikrivani, objave se na stranicama DUUDI-ja i CERP-a kako bi što manje ljudi to znalo, a zadaju se i kratki rokovi da se ostali zainteresirani ni ne stignu pripremiti", pojašnjava.

Država oprostila 107 milijuna kuna

Ukupni dugovi Badela iznose oko 600 milijuna kuna, od čega će se otpisati 245 milijuna kuna. Od duga prema državi u iznosu od oko 173 milijuna kuna, 60 posto duga bit će otpisano, a 65,8 milijuna kuna trebalo bi vratiti kroz pet godina. Ostatak državnih potraživanja od 8,5 milijuna kuna pretvorit će se u vlasnički kapital, a Meteor će uplatiti još 30 milijuna kuna. Potraživanja koje su NLB, HPB i Sberbank prenijele na Meteor, ukupno 184 milijuna kuna, također će se pretvoriti u kapital.
 
"Priznat ću vam, da sam tada znao kako će ovo završiti, smijenio bi upravu Badela po kratkom postupku. Nadao sam se da će biti razuma, ali nije. Ja sam otišao, oni su pobijedili. Preuzet će firmu za 65 milijuna kuna i onda će ići na istiskivanje države i prodaju nekretnina", zaključio je Panenić.

Obzirom da Meteor i službeno najavljuje promptnu rasprodaju najvrjednije imovine, uključujući ogroman kompleks u Vlaškoj ulici u centru Zagreba, bit će to više nego povoljna kupnja.