Kako se u Zlataru posvajalo iz Konga: Zatajeni biološki roditelji, odluke u 10 minuta
OTKRIVENO je mnogo sumnjivih aspekata u proceduri koju su hrvatski sudovi provodili kad je riječ o posvajanju djece iz Afrike.
Jutarnji list proveo je veliko istraživanje o načinu na koji su hrvatski općinski suci potvrđivali presude o posvojenjima i prikupio je 54 rješenja o međunarodnom posvojenju, od kojih se 50 odnosi na djecu iz DR Konga.
Posvajanja u 10 minuta
Jasmina Božić, sutkinja suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, rekorderka po broju odobrenih priznanja posvojenja iz Konga, 10. lipnja 2020. godine u 10 minuta posvojiteljici bez supruga ili partnera priznala je presudu o posvojenju djevojčice (2) iz Konga premda po zakonu Konga posvojiti mogu samo bračni partneri nakon 5 godina braka. Posvojiteljica se odrekla prava na žalbu (protiv same sebe jer druge strane nije bilo) pa je sutkinja bez dodatnog obrazloženja omogućila da žena pribavi državljanstvo za curicu i dovede je u Hrvatsku.
Pet minuta kasnije Božić je počela novo ročište koje je trajalo 5 minuta dulje, s istim ishodom - nema žalbe pa sutkinja ničim ne obrazlaže svoju odluku. U tom rješenju zaboravlja imena bioloških roditelja, ne zna se je li i kako je utvrdila da se radi o originalnoj, a ne krivotvorenoj presudi o posvojenju. U 10:30 Zagrepčanka postaje zakonita majka curice (2.5).
Predmete sutkinja Božić, kako piše Jutarnji, nije dobila nasumično, nego ciljano.
U godinu dana jedan par posvojio pet curica
Jedan je zagrebački par u razmaku od rujna 2021. do studenog 2022. posvojio čak pet djevojčica unatoč tome što zakon Konga kaže: "Nitko ne može posvojiti više od troje djece."
Od 23 slučaja posvojenja u Zlataru, njih 15 rješavale su favorizirane sutkinje. Od 23 predmeta, ukupno 11 potpisala je sutkinja Jasmina Božić, po četiri Barbara Čuček i Sanja Leskovar-Hostić, dva Romana Mališ i Vesna Posavec, sutkinja u Donjoj Stubici, a Nataša Večković Jurman jedan.
Bez provjera
Iako su sudovi bili dužni provjeriti jesu li posvojitelji upisani u Registar posvojitelja u Hrvatskoj, kako piše Jutarnji, to nisu učinili nijednom. U 99 posto analiziranih rješenja nema osnovnih podataka o biološkim roditeljima.
Suci nisu ni pokušali provjeriti autentičnost potpisa i pečata na kongoanskoj presudi. List je vidio i nekoliko primjeraka kongoanskih presuda o posvojenju. Sadržaj svih presuda i sudionici postupka u dlaku su isti. Samo se mijenjaju imena djece, bioloških roditelja i posvojitelja, a isti su ljudi u Kinshasi od 7 milijuna stanovnika po dokumentima bili u istom satu na dva različita ročišta.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati