OPSADA Beograda, poznata i kao pobjeda kod Nándorfehérvára, bila je ključni vojni sukob koji se odvio od 4. do 22. srpnja 1456. godine, nakon osmanskog osvajanja Carigrada 1453. godine. U ovom sukobu osmanske snage pod vodstvom sultana Mehmeda II., zvanog "Osvajač", doživjele su poraz od mađarskih branitelja predvođenih Ivanom Hunyadijem (Jánosom Hunyadijem). Ovaj događaj označio je važan trenutak u zaustavljanju osmanske ekspanzije prema središnjoj Europi u 15. stoljeću.

Nakon osvajanja Carigrada 1453., Mehmed II. usmjerio je svoje ambicije prema Mađarskoj, ključnoj kršćanskoj utvrdi u Europi. Beograd, tada poznat kao Nándorfehérvár, bio je strateški važna tvrđava na Dunavu, ključna za kontrolu rijeke i obranu od osmanskih prodora. Mehmed je vidio osvajanje Beograda kao korak prema daljnjem prodoru u Europu.

Tijek opsade

Mehmed II. okupio je ogromnu vojsku, procijenjenu na 60.000–70.000 vojnika, opremljenu s 300 topova i flotom od 200 riječnih brodova. Osmanske snage, uključujući elitne janjičare, započele su opsadu 4. srpnja 1456., intenzivno bombardirajući gradske zidine i nasipajući obrambene rovove kako bi olakšale napad.

S druge strane, obranu je vodio Ivan Hunyadi, iskusni vojskovođa, s relativno malim snagama od 5.000–7.000 vojnika, uz podršku seljačkih dobrovoljaca i inovativnu uporabu topništva.

Dana 14. srpnja Hunyadijeve snage uništile su osmansku flotu na Dunavu, osiguravajući vitalne zalihe za branitelje. Unatoč žestokim osmanskim napadima i probijanju zidina, odlučujući protunapad 21. srpnja odbio je osvajače.

Mehmed II., ranjen tijekom bitke, naredio je povlačenje 22. srpnja. Prema izvorima, Osmanlije su izgubile oko 24.000 vojnika, uključujući značajan dio svojih najboljih trupa. Frustriran porazom, Mehmed je, prema nekim izvješćima, ranio i pogubio nekoliko svojih generala.

Pobjeda kod Beograda, iako skupo plaćena - Hunyadi je umro od kuge nekoliko tjedana kasnije, 11. kolovoza 1456. - imala je ogroman značaj. Ojačala je moral kršćanske Europe i privremeno zaustavila osmansku ekspanziju. Papa Kalist III. navodno je proglasio Hunyadija najistaknutijim čovjekom kojeg je svijet vidio u 300 godina. Pobjeda je odjeknula kao prekretnica, očuvavši mađarski otpor i usporivši osmanski prodor u Europu.