JOSIP Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, gostovao je u Novom danu na N1 gdje je komentirao ponašanje vozača na prometnicama, kao i seriju prometnih nesreća koje su se jučer kasno popodne dogodile na autocesti A3 kod Nove Gradiške.

Kako je došlo do niza nesreća na dionici autoceste A3

Govoreći o nizu nesreća na autocesti A3 u nedjelju Josip Mataija je rekao da su vremenski uvjeti itekako doprinijeli tome:

"Najvjerojatnije je magla jako doprinijela prometnoj nesreći. Znamo koliko je otežano voziti u tim uvjetima. Većina nesreća dogodila se ili zbog nepoštovanja razmaka, neprilagođene brzine, ali definitivno su vremenski uvjeti pridonijeli. Bilo je devet nesreća, sedam s materijalnom štetom, osam lakše ozlijeđenih osoba, jedna poginula i dvije teško ozlijeđene. Kad teretna vozila sudjeluju u nesreći, onda posljedice obično budu teške."

U autobusu je bilo 14 putnika, a nasreću nitko nije bio ozlijeđen.

Mataija upozorava da je na nekim dijelovima autoceste zimska oprema uvijek obavezna: "Na autocesti su zimski uvjeti kad je na kolniku snijeg ili led, no imamo prometnice gdje je zimsku opremu potrebno imati stalno, ovo je jedan od primjera. Na ovoj dionici je to zakonski propisano."

Očevid na licu mjesta je gotov, ali neke se činjenice još trebaju utvrditi, još će biti nekih vještačenja kako bi se eventualno utvrdila odgovornost.

Najčešći uzroci nesreća

Općenito o stanju u prometu u protekloj i ovoj godini rekao je:

"U ovih pola mjeseca imamo šest smrtno stradalih u Hrvatskoj, u istom razdoblju prošle bilo ih je 11. Ne možemo reći da smo zadovoljni ni ako jedna osoba pogine u prometu. Ali podaci ohrabruju, bilježi se smanjenje broja smrtno stradalih iz godine u godinu."

Govoreći o prošloj godini rekao je da se već zabilježio trend pada smrtno stradalih: "273 osobe su smrtno stradale prošle godine, 19 osoba manje u odnosu na godinu prije. To se dogodilo u vrijeme kad se promet dosta pojačao – imamo 14 i pol posto povećanje prometa na autocestama, sedam posto na državnim cestama. I još je za sigurnost bitno što jako utječe – turistička sezona, strana vozila – lani 37 milijuna ulaza/izlaza stranih vozila, povećanje je preko 33 posto. S tim da u tri mjeseca od 15. 6. do 15. 9. imamo gotovo 16 milijuna ulaza/izlaza. Sve to utječe na sigurnost na cestama. Prošle godine je 14 posto stranih vozača izazvalo nesreće. Prošla godina (ako se izuzme 2020. zbog lockdowna) je druga s najmanje smrtno stradalih osoba u RH."

Policija radi preventivu i edukaciju, no ključ je u pojedincu, napominje Mataija. "Ne možete nekoga natjerati da prihvati norme ponašanja, savjete, onda se trebaju koristiti drugi alati. Naši ljudi kad dođu izvana na godišnji odmor, onda se opuste i tako se ponašaju u prometu. Vani se ponašaju bolje nego ovdje, a i strani turisti znaju se ponašati kako ne bi trebalo, pogotovo na autocestama", rekao je.

Govoreći o blicanju objasnio je da je ono opravdano samo ako je u pitanju neka opasnost, dok je blicanje iz hira ili da bismo nekoga požurili kažnjivo, i to kaznom do 2000 kuna. Komentirajući najčešće uzroke nesreća sa smrtnim posljedicama otkrio je da je to u više od 40 posto slučajeva neprilagođena brzina, a slijedi oduzimanje prednosti, greške pješaka, nesreće zbog grešaka vozača motocikala, bicikala…

Sve veći problem sa starijim vozačima

Istaknuo je da mladi vozači više nisu toliki problem jer se na njihovoj edukaciji radi već dugo, a sad će morati poraditi na podsjećanju na pravila druge populacije:

"Što se tiče mladih vozača, iz godine u godinu rade sve manje problema. U prometnim nesrećama koje su skrivili, smrtno su stradale 33 osobe u odnosu na više od 40 godinu prije. Vozači 65 plus, u njihovim nesrećama je smrtno stradalo 40 osoba. S mladim vozačima se bavimo godinama, tu očito ima rezultata. No morat ćemo se početi baviti starijim vozačima jer starimo, javlja se problem da se sve duže i duže vozi. Prije dvadesetak godina nije bilo uobičajeno da netko s 80 ili 90 godina vozi. Danas je to najnormalnije, a godine nose svoje."