Kako se rashladiti bez klime na vrhuncu toplinskog vala?
ZA HRVATSKU su ovih dana oglašeni meteoalarmi zbog vrlo visokih temperatura koje su u nekim dijelovima zemlje neugodno visoke čak i noću.
Iako danas mnogi u kućama imaju rashladne uređaje, nema ih svaka vikendica. Osim toga, mnogi nemaju privilegiju rada u klimatiziranom prostoru. Iako se ne preporučuje izlazak iz rashlađenih prostora na velike vrućine, ponekad se to ne može izbjeći. Stoga nije naodmet podsjetiti se na neke trikove koji mogu pomoći u takvim situacijama.
Važno je istaknuti da su zbog klimatskih promjena toplinski valovi danas postali učestaliji i duži nego što su bili sredinom 20. stoljeća. Studije pokazuju da je prosječna učestalost toplinskih valova u SAD-u porasla s dva godišnje u 1960-ima na više od šest godišnje u 2020-ima. Također, sezona toplinskih valova, odnosno broj dana između prvog i posljednjeg toplinskog vala u godini, produljila se za 49 dana od 1960-ih do danas.
Raste broj smrti uzrokovanih velikim vrućinama
Procjenjuje se da ekstremne vrućine svake godine uzrokuju stotine tisuća smrti diljem svijeta. Između 2000. i 2019. godišnje je u prosjeku zabilježeno oko 489.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Samo u Europi je tijekom ljeta 2023. zabilježeno oko 70.000 prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
"Smrtnost povezana s vrućinom porasla je za oko 30 posto u posljednjih 20 godina, a procjenjuje se da je porasla u 94 posto promatranih europskih regija", objavila je Svjetska meteorološka organizacija. Naravno, dio problema je to što sve više ljudi živi u urbanim sredinama u kojima su temperature više zbog viška asfalta i betona te manjka zelenih površina.
Isparavanje je ključan mehanizam hlađenja tijela
Za početak važno je prisjetiti se par ključnih činjenica koje su temelj za sva rješenja za rashlađivanje. Tijelo se hladi kroz nekoliko glavnih procesa: konvekcijom, kondukcijom, radijacijom i isparavanjem.
Konvekcija je prijenos topline s površine tijela na okolni zrak ili vodu koja se kreće. Primjeri su strujanje zraka ventilatora ili plivanje u hladnoj vodi. Konvekcija je učinkovitija kada postoji protok zraka ili vode.
Kondukcija je prijenos topline izravnim kontaktom s hladnijim objektom ili medijem. Primjeri su sjedenje na hladnoj površini ili držanje hladnog pića u rukama. Kondukcija je najučinkovitija kada je razlika između temperature tijela i predmeta s kojima ono dolazi u dodir velika te kada je izložena površina tijela velika.
Radijacija je prijenos topline kroz elektromagnetske valove. Tijelo emitira toplinu u obliku infracrvenog zračenja. Primjer je gubitak topline tijekom noći, kada je okolina hladnija od tijela. Učinkovitost radijacije ovisi o razlici između tjelesne temperature i temperature okolnog zraka.
Isparavanje je proces kojim tijelo hladi kožu znojenjem. Budući da se u procesu isparavanja troši energija, ono snižava tjelesnu temperaturu. Isparavanje, odnosno znojenje je najvažniji način hlađenja tijela. Ono je najučinkovitije u suhim uvjetima, kada je vlažnost zraka niska, jer tada znoj može lakše isparavati.
Isparavanje se također brže odvija ako se vlažan zrak nastao isparavanjem odvodi na drugo mjesto jer se tako smanjuju koncentracije vlage u zraku na mjestu koje želimo rashladiti, što pospješuje daljnje isparavanje. Ovo dobro možemo osjetiti u blizini ventilatora ili na povjetarcu. Također, juhu obično hladimo puhanjem.
Kada se tijelo više ne može samo hladiti?
Tijelo se više ne može samo učinkovito rashladiti kada kombinacija temperature i vlažnosti zraka dostigne određene kritične vrijednosti.
To se događa kada tzv. mokra termometarska temperatura dosegne oko 35°C. U takvim uvjetima čak i zdravi ljudi mogu doživjeti toplinski udar kroz nekoliko sati.
Mokra termometarska temperatura je mjera koja kombinira temperaturu zraka i relativnu vlažnost kako bi se odredio efektivni stres topline na ljudsko tijelo. Predstavlja najnižu temperaturu koja se može postići isparavanjem vode u zrak, što simulira način na koji se tijelo hladi znojenjem. Mjeri se pomoću termometra čiji je senzorni dio omotan vlažnom tkaninom. Kako voda isparava iz tkanine, ona hladi termometar, a rezultat je temperatura koja je obično niža od stvarne temperature zraka (suha termometarska temperatura). Voda iz tkanine brže isparava ako je zrak suh, pa će u njemu mokra termometarska temperatura pokazivati manju vrijednost.
To je u skladu s našim iskustvom da je lakše podnijeti visoke temperature na suhom zraku nego na vlažnom.
Strateško postavljanje ventilatora
Ako u domu ili u vikendici nemate klima-uređaje, najbolje je naoružati se ventilatorima, koji su danas jeftini i uglavnom svima dostupni. Postavite ih na strateška mjesta kako biste poboljšali cirkulaciju zraka - oni ne moraju biti upereni u vas da bi vas rashladili.
Čak i ako imate klima-uređaj, ventilatori mogu biti korisni jer mogu pomoći da se hladniji zrak ravnomjernije rasprši po prostorijama do kojih teže dopire.
Što tijekom dana, a što tijekom noći?
Tijekom dana dobro je zatvoriti prozore, spustiti rolete, zaklopiti prozorske kapke i navući zavjese. Najbolje štite zavjese svijetle boje od gušćeg materijala jer najbolje reflektiraju svjetlo sunca.
Tijekom noći, kada temperature padnu (ako dovoljno padnu), otvorite prozore na suprotnim stranama kuće kako biste pospješili cirkulaciju zraka. Pred prozore možete objesiti mokre tkanine koje će rashladiti zrak koji će ulaziti u vaše prostorije.
Također možete postaviti ventilatore na prozore i usmjeriti ih prema van tako da tjeraju topli zrak iz kuće. Na stakla prozora možete nalijepiti refleksivne folije koje će smanjiti ulazak sunčevih zraka u prostorije. To rješenje nije naročito skupo.
Pred ventilatore možete smjestiti zdjele s kockama leda, čime ćete oponašati klima-uređaje. Isušivači zraka mogu olakšati znojenje i tako pomoći da podnesete visoke temperature. Umjesto pećnica koje mogu jako zagrijati kuhinje, a time i stan, radije koristite mikrovalne i jedite više svježe hrane.
Prikladna odjeća
Na Indexu smo već opširno pisali o tome što treba piti i jesti kako bi tijelo nadoknadilo gubitak vode i elektrolita nastao znojenjem pa to nećemo ovdje ponavljati.
>Što je najbolje piti po ovakvim vrućinama: Vodu, izotonike, elektrolite...?
Za velikih vrućina na otvorenom potrebno je zaštititi tijelo svijetlom, laganom i širokom odjećom od prirodnih materijala kao što su lan i pamuk.
Glavu zaštitite šeširom sa širokim obodom. Budući da glava ima važnu ulogu u hlađenju tijela, šeširi trebaju biti prozračni i napravljeni od svijetlih materijala kako bi uspješnije reflektirali sunčeve zrake. Ako je potrebno, šešire ili kape možete navlažiti.
Suncobrani
Nabavite suncobran. On može biti različitih boja koje imaju različite svrhe. Svijetli suncobrani bolje reflektiraju sunčeve zrake, dok tamni bolje apsorbiraju UV zrake. Ispod tamnih suncobrana zrak može biti topliji.
Postoje suncobrani koji imaju dva sloja - s gornje strane svijetli, a s donje tamni, koji obavljaju obje funkcije. Neki ljudi koriste male suncobrane koji se mogu postaviti na glavu.
Lepeze i električne lepeze, odnosno ventilatori
Lepeze mogu biti praktično rješenje na mjestima na kojima nema drugih rješenja.
Danas postoje i tzv. električne lepeze, odnosno prijenosni ventilatori koji se najčešće postavljaju na glavu ili vrat. One se mogu nabaviti već po cijenama od nekoliko eura do nekoliko desetaka eura, a mogu se puniti preko USB priključka.
Rashladni odjevni predmeti
Rashladiti se također možete tzv. rashladnim maramama, šalovima i ručnicima. Oni se mogu puniti kockama leda i zavezati na strateškim mjestima - oko glave, vrata i zglobova na rukama i nogama. Na tim mjestima ima dosta krvnih žila, što olakšava hlađenje cijelog tijela.
Marame, šalovi i ručnici ne moraju nužno biti skrojeni kao rashladni da bi poslužili svrsi. Dovoljno ih je povremeno namočiti u hladnoj vodi. Po potrebi možete navlažiti i drugu odjeću, poput majice.
Konačno postoje i rashladne jakne punjene vodom ili gelom koji se mogu rashladiti u hladnjaku.
Kupanje i tuširanje u hladnoj i mlakoj vodi
Jedan od najboljih načina za rashlađivanje ljeti je kupanje. Zato ljudi najčešće ljetuju uz neke vode - mora, rijeke ili jezera.
Hladna voda brzo će rashladiti tijelo, no uglavnom samo površinski. Naime, ona će također stisnuti krvne žile na površini tijela, što je mehanizam kojim se organizam štiti od pothlađivanja. Stiskanje žila smanjuje protok krvi do površine kože, što će nakon kupanja privremeno smanjiti hlađenje putem konvekcije i isparavanja, odnosno znojenja.
Važno je istaknuti da će se nakon početnog šoka tijelo prilagoditi pa će se žile ponovno raširiti. Kada se dobro rashladimo u vodi, efekt može potrajati satima.
U mlakoj vodi vazokonstrikcija je manje izražena, no ponekad je teško trajnije se rashladiti ako je temperatura vode visoka. Slično vrijedi i za tuširanje, no budući da ono kraće traje, bolje je tuširati se mlakom vodom nego hladnom.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati