NAJVIŠI kineski dužnosnici ovog se tjedna okupljaju u Pekingu kako bi zacrtali ključne ciljeve i ambicije zemlje za ostatak desetljeća. Naime, Centralni komitet Komunističke partije Kine, najviše političko tijelo u državi, održava svoj tjedan dana dug sastanak poznat kao Plenum. Odluke donesene na ovom skupu činit će temelj idućeg kineskog Petogodišnjeg plana, strateškog dokumenta koji će usmjeravati drugo najveće svjetsko gospodarstvo u razdoblju od 2026. do 2030. godine, piše BBC.

Iako cjeloviti plan neće biti objavljen prije iduće godine, očekuje se da će dužnosnici već sutra otkriti neke njegove naznake, dok bi više detalja moglo uslijediti tjedan dana kasnije. "Zapadna politika funkcionira na izbornim ciklusima, ali kinesko kreiranje politike djeluje na ciklusima planiranja", objašnjava Neil Thomas, suradnik za kinesku politiku na Institutu za azijsku politiku.

"Petogodišnji planovi jasno definiraju što Kina želi postići, signaliziraju smjer u kojem vodstvo želi ići i usmjeravaju državne resurse prema tim unaprijed definiranim zaključcima", dodaje on.

Na prvi pogled, sastanci stotina birokrata u odijelima koji kroje planove mogu zvučati nezanimljivo, no povijest pokazuje da njihove odluke često imaju goleme posljedice za čitav svijet. Donosimo tri primjera u kojima su kineski Petogodišnji planovi iz temelja preoblikovali globalnu ekonomiju.

1981. - 1984.: "Reforme i otvaranje"

Teško je odrediti točan trenutak kada je Kina krenula na put da postane ekonomska supersila, no mnogi unutar Komunističke partije kao ključan datum navode 18. prosinca 1978. godine. Gotovo tri desetljeća kineskim je gospodarstvom strogo upravljala država, no centralno planiranje po sovjetskom modelu nije donijelo prosperitet, a velik dio stanovništva i dalje se borio sa siromaštvom.

Zemlja se još oporavljala od razorne vladavine Mao Zedonga. Njegove kampanje, Veliki skok naprijed i Kulturna revolucija, kojima je osnivač komunističke Kine pokušao preoblikovati nacionalno gospodarstvo i društvo, rezultirale su milijunima smrti. Na Trećem plenumu 11. Komiteta u Pekingu, novi vođa Deng Xiaoping objavio je da je vrijeme za prihvaćanje elemenata slobodnog tržišta. Njegova politika "reformi i otvaranja" postala je ključni dio sljedećeg Petogodišnjeg plana, koji je započeo 1981. godine.

Stvaranje posebnih ekonomskih zona slobodne trgovine i strana ulaganja koja su uslijedila preobrazila su živote ljudi u Kini. Prema Neilu Thomasu, ciljevi tog plana ostvareni su iznad svih očekivanja. "Kina je danas izvan najluđih snova ljudi iz 1970-ih", kaže on. "U smislu obnove nacionalnog ponosa, kao i uspostavljanja svog mjesta među velikim svjetskim silama."

Međutim, te su promjene iz temelja preoblikovale i globalno gospodarstvo. Do 21. stoljeća, milijuni radnih mjesta u proizvodnji na Zapadu preselili su se u nove tvornice u kineskim obalnim regijama. Ekonomisti su taj fenomen nazvali "kineskim šokom", a postao je jedna od pokretačkih snaga uspona populističkih stranaka u bivšim industrijskim središtima Europe i Sjedinjenih Država. 

2011. - 2015.: "Strateške industrije u usponu"

Status Kine kao "svjetske radionice" učvršćen je nakon što se 2001. godine pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. No, vodstvo Komunističke partije već je tada planiralo svoj idući korak. Postojala je bojazan da Kina ne upadne u takozvanu "zamku srednjeg dohotka". To se događa kada zemlja u usponu više ne može konkurirati iznimno niskim plaćama, a istovremeno nema inovacijski kapacitet za stvaranje visokokvalitetnih proizvoda i usluga karakterističnih za napredna gospodarstva.

Stoga je Kina, umjesto da se oslanja isključivo na jeftinu proizvodnju, morala identificirati "strateške industrije u usponu" - termin koji je prvi put službeno upotrijebljen 2010. godine. Za kineske vođe, to je značilo zelenu tehnologiju, poput električnih vozila i solarnih panela. Kako su klimatske promjene postajale sve važnija tema u zapadnoj politici, Kina je mobilizirala neviđene resurse u te nove industrije.

Danas Kina nije samo neosporni svjetski lider u obnovljivim izvorima energije i električnim vozilima, već drži i gotovo potpuni monopol nad lancima opskrbe rijetkim zemnim metalima potrebnim za njihovu proizvodnju.

Čvrsta kontrola nad tim ključnim resursima, koji su presudni i za proizvodnju čipova te razvoj umjetne inteligencije (AI), stavlja je u iznimno moćnu poziciju na globalnoj sceni. Toliko moćnu da je nedavni potez Pekinga da pooštri kontrolu izvoza rijetkih zemnih metala Donald Trump nazvao pokušajem "držanja svijeta u zatočeništvu".

2021. - 2025.: "Visokokvalitetni razvoj"

To možda objašnjava zašto su se kineski Petogodišnji planovi u novije vrijeme usmjerili na "visokokvalitetni razvoj", koncept koji je formalno uveo Xi Jinping 2017. godine. Cilj je osporiti američku dominaciju u tehnologiji i postaviti Kinu na čelo tog sektora. Domaće uspješnice poput aplikacije za dijeljenje videa TikTok, telekomunikacijskog diva Huaweija, pa čak i AI modela DeepSeek, svjedoče o kineskom tehnološkom bumu ovog stoljeća.

Međutim, zapadne zemlje sve više vide taj uspon kao prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti. Zabrane ili pokušaji zabrana popularne kineske tehnologije utjecali su na milijune korisnika interneta diljem svijeta i izazvali oštre diplomatske sporove. Kina je dosad svoj tehnološki uspjeh velikim dijelom temeljila na korištenju američkih inovacija, poput naprednih poluvodiča tvrtke Nvidia.

S obzirom na to da je Washington sada blokirao njihovu prodaju Kini, očekuje se da će se fokus s "visokokvalitetnog razvoja" prebaciti na "nove kvalitetne proizvodne snage" - svježi slogan koji je Xi uveo 2023. godine. Ovaj novi smjer stavlja veći naglasak na domaći ponos i nacionalnu sigurnost. To podrazumijeva postavljanje Kine na čelo proizvodnje čipova, računarstva i umjetne inteligencije, neovisno o zapadnoj tehnologiji i imuno na buduće embarge.

Samodostatnost u svim područjima, a posebno na vrhu inovacija, vjerojatno će biti jedno od središnjih načela sljedećeg Petogodišnjeg plana. "Nacionalna sigurnost i tehnološka neovisnost sada su definirajuća misija kineske ekonomske politike", zaključuje Thomas. "Opet, to se vraća na onaj nacionalistički projekt koji podupire komunizam u Kini, kako bi se osiguralo da nikada više ne bude dominirana od strane stranih zemalja."