BILO bi teško pronaći mjesto važnije za zapadne napore u otporu zloćudnim namjerama Rusije od zračne baze Mihaila Kogălniceanua, na rumunjskoj crnomorskoj obali. Luka Constanța je vitalna za izvoz ukrajinskog žita. Na rubu grada nalazi se gradilište najveće NATO-ove baze u Europi. Do 2030. godine tamo će se smjestiti 10.000 vojnika.

Pa ipak, na prošlomjesečnim predsjedničkim izborima u Rumunjskoj, mještani su velikom većinom glasovali za Călina Georgescua, kandidata kojeg preferira ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovaj ultranacionalist, protivnik Bruxellesa i skeptik prema NATO-u pojavio se studenom naizgled niotkuda i osvojio pole position u prvom krugu izbora, piše Politico.

Nakon što je aktualni predsjednik Klaus Iohannis objavio tajne dokumente u kojima se navodi da je glasanje bilo kompromitirano vjerojatnim hibridnim napadom uz podršku Rusije - i opsežnom operacijom utjecaja na TikTok - rumunjski Ustavni sud poništio je izbore.

Rumunjska se još uvijek oporavlja od Georgescuova brzog uspona i pada.

"Ljudi misle da se svime manipulira i da nije važno za koga se glasa"

Političke stranke međusobno se prepiru dok pokušavaju sastaviti koalicijsku vladu nakon parlamentarnih izbora. Tek nakon dogovora, građani će saznati kada će moći ponovo glasati za predsjednika. Georgescuova politička budućnost jednako je neizvjesna, mnogi vjeruju da mu neće biti dopušteno ponovno se kandidirati.

Politički analitičari i povjesničari u Bukureštu i Bruxellesu vjerojatno će godinama raspravljati o tome koliko su Kremlj ili kampanja na TikToku olakšali Georgescuovu pobjedu, ali za mnoge obične Rumunje barem dio razloga njegovog uspona je već jasan.

Oana Popescu-Zamfir - direktorica GlobalFocus Centera, think tanka za vanjsku politiku i sigurnost u Bukureštu - tvrdi da odgovor ima manje veze s iznenada otkrivenom ljubavlju prema Rusiji ili ekstremnoj desnici nego s dubokim razočaranjem distanciranom i bezbrižnom političkom klasom.

"Ljudi smatraju da se ionako svime manipulira, da se o svemu odlučuje iza zatvorenih vrata i da je puno manje važno za se koga glasa. Percepcija građana je da političkim životom i institucijama dominiraju mračne mreže interesa. Mislim da je ta percepcija u velikoj mjeri točna", kaže Popescu-Zamfir.

Georgescuov uspon bio je toliko iznenadan i neočekivan da su liberalni Rumunji morali pretraživati po njegovim objavama na internetu kako bi shvatili za što se zalaže i odakle je došao.

Rumunjski politički establišment uzvratio udarac

Kako je nepoznata figura - bez političke stranke, bez potpore mainstream medija i bez infrastrukture kampanje - mogla pobijediti u prvom krugu izbora? Jesu li izbori bili pošteni? Kako sigurnosne službe nisu uspjele uočiti što se događa?

Georgescu (62) je vodio kampanju prvenstveno na društvenim medijima poput YouTubea i TikToka, hvalio je Putina kao domoljuba i veličao srednjovjekovnog vojskovođu Vlada Drakulu kao narodnog heroja. Skeptičan je prema cjepivu, protivi se širenju LGBTQ+ prava, a, poput Putina, voli džudo.

Izrazio je divljenje prema rumunjskom pronacističkom lideru iz Drugog svjetskog rata Ionu Antonescuu. Javno je osudio EU, nazvao američke vojske na rumunjskom teritoriju nacionalnom sramotom i obećao prekinuti svu pomoć Ukrajini.

Često se pozivao na vjeru, izjavljujući da nema troškova kampanje jer je "sve u Božjim rukama". Nije imao stranku, kako je rekao, jer je njegova stranka bila Rumunjska. Nije trebalo dugo da rumunjski politički establišment počne uzvraćati udarac.

U danima nakon Georgescuove šokantne pobjede rasle su sumnje da ga je poduprla Rusija, zbog čega je predsjednik Iohannis skinuo oznaku tajnosti s obavještajnih dokumenata nekoliko dana prije drugog kruga glasanja. U dokumentima stoji da je zemlja bila pod hibridnim napadom iz Moskve i da je Georgescuove poruke širilo 25.000 TikTok računa koji su u zadnji čas krenuli u akciju kako bi potaknuli njegove pristaše. Sumnja se i u zakonitost financiranja njegove kampanje.

Ustavni sud jednoglasno je poništio rezultate izbora

Liberalni Rumunji podržali su Elenu Lasconi, kandidatkinju Unije spasa Rumunjske s kojom se Georgescu trebao sučeliti u drugom krugu izbora. Proeuropska liberalka desnog centra pružila je jasnu alternativu, ali joj je nedostajala politička težina. Njezino jedino pravo iskustvo je gradonačelnički mandat u malom gradu 150 kilometara od Bukurešta.

Pa ipak, 5. prosinca tisuće ljudi izašle su na ulice u znak potpore europskom identitetu Rumunjske, skandirajući "sloboda" i mašući zastavama Rumunjske i EU. Planirali su glasati za Lasconi u drugom krugu 8. prosinca. Mnogi od okupljenih na Sveučilišnom trgu bili su mladi, ali neki su se prisjetili revolucije iz 1989. godine, kada je uz 1100 smrtno stradalih srušen diktator Nicolae Ceaușescu.

Dan nakon prosvjeda rumunjski Ustavni sud jednoglasno je poništio rezultate izbora, navodeći nepravilnosti u prvom krugu i zabrinutost oko financiranja kampanje. Inozemnim promatračima koji su se bojali da će Rumunjska izabrati simpatizera Kremlja sličnog mađarskom premijeru Viktoru Orbánu poništenje je bilo dobrodošao znak razuma. Pa ipak, u Rumunjskoj je početni šok takvim drakonskim korakom ubrzo ustupio mjesto cinizmu.

Cinizam ima svoje korijene u povijesti Rumunjske

Georgescu je pozvao svoje pristaše da zadrže vjeru: "Danas je rumunjska država pogazila demokraciju. Na današnji dan je korumpirani sustav sklopio pakt s vragom. Ja imam samo jedan pakt - s rumunjskim narodom i Bogom."

Njegova suparnica Lasconi dala je nevjerojatno sličnu izjavu: "Bog, rumunjski narod, istina i zakon će prevladati i kaznit će one koji su krivi za uništavanje naše demokracije."

Kakvu god ulogu Kremlj ili TikTok igrali u Georgescuovom brzom usponu, njegova popularnost bila je ponajprije simptom velikog razočaranja političkom klasom. Taj osjećaj nije praćen bijesom, već rezignacijom. Cinizam prožima svaki razgovor o politici u Rumunjskoj: ništa se nije promijenilo i ništa se neće promijeniti, tko god pobijedio.

Cinizam ima svoje korijene u povijesti zemlje.

"Prevarili smo sami sebe"

Rušenje Ceaușescua 1989. godine bilo je ključan trenutak na kraju Hladnog rata, koji je zajedno s padom Berlinskog zida označio poraz komunističke ideologije. Ipak, mnogi Rumunji sada se pitaju je li revolucija bila stvarna. Stranka koja je preuzela vlast od Ceaușescua, Fronta nacionalnog spasa, uključivala je pripadnike njegova režima. U početku su obećali da se neće kandidirati na prvim postkomunističkim izborima, ali onda je stranka prekršila obećanje i zadržala kontrolu.

Iako je Georgescuov pad na natječaju 2024. bio ekstreman i dramatičan slučaj, činjenica je da Rumunjska nikada nije uživala u zlatnom dobu postkomunističke demokracije. Zemlja se pridružila EU 2007. godine, ali politička korupcija i nesposobnost postoje i dalje, a nejednakost se pogoršava.

Članstvo u EU i dalje je popularno, ali očekivanja ljudi da će ono riješiti probleme bila su prevelika i mnogi se osjećaju iznevjereno. Europski čelnici u Bruxellesu znali su da Rumunjsku čeka dugotrajna borba s korupcijom i provedbom demokratskih standarda, ali htjeli su ohrabriti reformiste u Bukureštu i spriječiti da zemlja sklizne natrag pod utjecaj Moskve.

"Prevarili smo sami sebe", kaže Popescu-Zamfir, koja je prošlih godina upozoravala da je prozapadna potpora u Rumunjskoj na klimavim temeljima i da se više ne može osloniti na značajnu većinu.