U JESEN 1806. godine, nakon što je u samo jednom danu uništio prusku vojsku u bitkama kod Jene i Auerstedta, Napoleon Bonaparte uputio se prema Berlinu. Poraz Pruske bio je potpun, a njezin nekad moćni vojni sustav srušen. U glavnom gradu zavladala je panika - kralj Fridrik Vilim III. i kraljica Luise pobjegli su na istok, dok su francuske postrojbe nezaustavljivo napredovale.

Berlin je službeno pao 24. listopada 1806., a tri dana kasnije, 27. listopada, Napoleon je svečano ušao u grad. Francuski carev ulazak u Berlin bio je pomno režiran: vojska je marširala kroz Brandenburška vrata, građani su stajali uz ceste, a francuske zastave zavijorile su se na zgradama koje su do jučer bile simboli pruske moći.

Napoleon i grob Fridrika Velikog

Jedan od najpoznatijih trenutaka Napoleonova boravka u Berlinu bio je njegov posjet grobu Fridrika Velikog u Potsdamu. Stojeći pred grobom legendarnog pruskog kralja, Napoleon je navodno rekao svojim maršalima: "Gospodo, da je on živ, mi ovdje ne bismo bili." Tom rečenicom odavao je poštovanje vojnom geniju koji je nekoć vladao Europom, ali i naglašavao vlastitu pobjedu nad njegovim nasljednicima.

Okupacija i dekret iz Berlina

Nakon osvajanja Berlina, Napoleon je preuzeo kontrolu nad pruskom prijestolnicom i započeo s nizom političkih i gospodarskih mjera. Najvažniji među njima bio je tzv. Berlinski dekret, objavljen 21. studenoga 1806. Tim dekretom Napoleon je proglasio kontinentalnu blokadu kojom je pokušao gospodarski slomiti Veliku Britaniju zabranom trgovine između Britanaca i kontinentalne Europe.

Za građane Berlina razdoblje francuske okupacije bilo je teško. Iako su francuski vojnici u početku održavali red, ubrzo su uslijedile pljačke, visoki porezi i nametnute obveze. Unatoč poniženju, upravo će ovo razdoblje potaknuti duboke pruske reforme - vojne, administrativne i obrazovne - koje će u sljedećem desetljeću obnoviti snagu države.

Simboličko značenje

Ulazak Napoleona u Berlin bio je više od vojnog trijumfa. On je označio početak francuske dominacije nad središnjom Europom i kraj pruske samouvjerenosti. Berlin, koji je dotad bio središte moćne vojne tradicije, postao je poprište Napoleonove političke moći i propagande. Njegov trijumfalni ulazak, zabilježen na brojnim slikama i gravurama, ostao je jedan od najpoznatijih prizora iz Napoleonskih ratova.