O STANJU s koronavirusom razgovaralo se u sinoćnjoj emisiji Otvoreno na HRT-u.

Gosti su bili doc. dr. sc. prim. Rok Čivjak, infektolog, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", doc. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., epidemiolog, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Ivan Kristijan Kurolt, molekularni virusolog, Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu te Skypeom iz Padove dr. Nela Sršen iz Sveučilišne bolnice u Padovi.

Dr. Capak prvo je komentirao je li muškarac koji je jučer sa sumnjom na koronavirus došao u KB Dubrava, zbog čega je hitni odjel bio zatvoren, a za kojeg se jutros ispostavilo da nema koronu, pogriješio dolaskom u bolnicu bez najave. 

Kako izgleda procedura u zagrebačkoj Zaraznoj kada dođe netko sa sumnjom na koronavirus

Capak je rekao da osobe koje imaju teške respiratorne simptome ili blaže simptome, a došle su iz zaraženih područja - ne bi trebale šetati po bolničkim odjelima.

"Infektivna klinika ima za to sistem. Čovjek ostane vani, pozvoni, kontaktira ga liječnik, obavi anketu, vidi o čemu se radi. Liječnik je zaštićen zaštitnom opremom. Ako treba, ide u izolaciju. Ovdje se ne radi o infektivnoj klinici, ali budući da ima teške respiratorne probleme, bilo bi puno pametnije da se taj čovjek javio telefonom liječnicima da se postavi sumnja, nakon čega se postupi s njim kako se na kraju postupilo - preveze ga se u infektivnu kliniku", rekao je Capak. 

"Prvo izlazi sestra koja uzima osnovne podatke da vidi treba li bolesnika izolirati. U slučaju da treba, postoji ambulanta u koju on ulazi a da ne prolazi kroz čekaonicu. Treba naglasiti da bi, bez obzira na ovu epidemiju, bolesnici koji imaju respiratorne probleme trebali stupiti u kontakt sa zdravstvenim djelatnikom koji radi trijažu i trebali bi dobiti masku koju stavljaju preko nosa i usta da se smanji potencijalno širenje mikroorganizama na druge bolesnike koji čekaju u čekaonici", rekao je. 

Jako se smanjio promet na granici

Trut je opisao stanje na granici.

"Protok na granici se uvelike smanjio i naravno da je graničnoj policiji i sanitarnim inspektorima lakše raditi nego prije. Oni i dalje postupaju po uputama koje su dobili od Stožera civilne zaštite RH, propisanih od HZJZ-a. Mislim da je kontrolirano i da nema nikakvih problema", ustvrdio je.

Na pitanje trebaju li se zatvoriti škole, vrtići i fakulteti, dr. Capak rekao je da to "treba biti jedna promišljena epidemiološka odluka - ima li smisla, odnosno hoće li pomoći ako se zatvore".

"Ovo u Istri je bila jedna panična reakcija kao rezultat toga što u Istri imamo dva potvrđena slučaja i što su kolale informacije da su ljudi iz Italije zbog najave o zatvaranju u karantenu htjeli pobjeći u Istru gdje imaju nekretnine ili su iznajmili apartmane ili doći u hotele. Brojke koje su kolale nisu realne. Preko e-visitora prikupili smo informacije o broju ljudi. Smatramo da ta brojka nije toliko velika da se ti ljudi ne bi mogli pokriti našim epidemiološkim mjerama, tj. nadzorom. Dodatno, uveli smo danas i mjeru karantene na granici. Do početka emisije znam da su samo dva čovjeka u karanteni. Svi ostali odlučili su se vratiti u Italiju.  Mi smo sad oslobodili taj pritisak iz Italije. Imamo relativno povoljnu epidemiološku situaciju. Nemamo lokalne transmisije bolesti. Smatramo da u ovom trenutku ne bi trebalo zatvarati te institucije, ali, naravno, pratimo situaciju i možda će već sutra trebati drugačije reagirati", naglasio je.

Stroga karantena u Kini

Dr. Kurolt je rekao da je Kina jako striktno provela karantenu.

"To je vjerojatno pomoglo. Kako su dalje postupali, stvarno nije moja domena.
S moje strane kao nekoga tko se bavi dijagnostikom, mislim da je najbitniji onaj period kad vi sa sigurnošću možete nekoga direktirati ili ne, ima li koronavirus ili ne. Gdje se kreće, u kojim izlučevinama ga se može naći, u kojem periodu, koliko dugo. Mislim da je to za nas najesencijalnije. Ima tu puno istraživanja koja se rade, od toga da se radi na cjepivima, "maping" antigenskih struktura - to je sve zanimljivo i bitno. Ali mislim da je za nas sad najbitniji dio da se što više sazna o tome kako se virus zapravo širi u osobi, gdje ga se može naći, kad ljudi postaju negativni, kad prođe bolest itd.", rekao je.

Dr. Sršen je rekla da uvijek može bolje, ali da je Italija napravila korektnu stvar kad je proglasila cijelu zemlju karantenom.

Sršen: Karantena u Italiji je mogla biti napravljena i prije

"To je moglo biti napravljeno i prije, posebno kad su se vraćali Kinezi na sjever Italije.  Unatoč upozorenjima guvernera sa sjevera Italije da se odmah napravi karantena, zbog politike nije se htjelo da se to interpretira kao neka vrsta rasizma i diskriminacije. Ostavili smo širom otvorena vrata tih 20-ak dana, dok nisu došli prvi smrtni slučajevi. Tada je nastala velika nesigurnost. Nakon što su cijeloj populaciji uzeli briseve, otkrio se velik broj pozitivnih ljudi. Problem je što je 70 posto onih koji su pozitivni asimptomatično. To je dodatni problem u cijeloj priči. Imamo najviši postotak onih pozitivnih koji su hospitalizirani za razliku od ostatka Europe, gdje je 13, 14 posto onih koji budu hospitalizirani. Naravno, brisevi se uzimaju samo onima koji imaju efektivnu simptomatologiju virusa. Imamo iskustvo s nečim nepoznatim. Svaki dan se nadamo da ćemo otkriti nešto novo. Sve pohvale dekretu koji je izašao. Mene je šokiralo ponašenje Padovanaca, bezbrižno okupljanje mladih. Stvorili smo u javnosti mišljenje da mladima ionako neće biti ništa i oni se ponašaju kako žele. Nismo prenijeli važnu poruku da su baš mladi ti vektori koji prenose zarazu", istaknula je. 

Capak: Razmatrali smo zatvaranje granica prije prije nego Slovenija i Austrija

Dr. Capak je rekao da je Hrvatska razmatrala zatvaranje granica prije nego Slovenija i Austrija.

"No Europska legislativa i ugovor s EU nam to dopuštaju, ali isključivo u izuzetnim slučajevima koje treba dobro obrazložiti. A mi smo uveli za njih mjeru samoizolacije (kućne izolacije) za koju smo u tom trenutku mislili da je dovoljna. Ali kako je sad kod njih eskaliralo, da imaju po tisuću novih pozitivnih pacijenata i povećan broj smrtnih slučajeva, počeli smo razmatrati strože mjere. Uveli smo karantenu što je način da ih se odvrati od toga da ulaze u Hrvatsku, što je vrlo slično zatvaranju granica", rekao je.

Dr. Sršen je rekla da je najgore to što se događa s tako velikim brojem pacijenata da doktori moraju birati spašavati pacijente koji imaju najveće šanse da prežive. Svi kapaciteti su prepunjeni, klinike se pretvaraju u centre za reanimaciju. Nema zdravstvenog osoblja i njih se jako puno razboljelo. To su sve jako otežavajuće okolnosti. U mojoj bolnici mjesta još ima. Kapaciteti su popunjeni do 90 posto, rekla je.  

"Još dok je epidemija bila u Kini, počeli smo s pripremom, ali za ove pacijente je potreban ogroman broj zaštitne opreme"

Dr. Capak je rekao da je Hrvatska još 20. siječnja, dok je epidemija bila samo u Kini, počela s pripremom.

"No za rad s ovim pacijentima je potreban ogroman broj zaštitne opreme. Ako je pacijent samo u izolaciji, 20 kompleta zaštitne opreme. Zato jer toliko ima kontakta s njim, a tko je u intenzivnoj njezi na respiratoru, onda 40 do 50 kompleta. Dnevno. Po pacijentu. Trenutno imamo dovoljno. Nemojte misliti da mi ništa ne radimo na tome. Na sto strana smo naručili. No ovo je globalni problem, rekao je. No Imamo mi zalihe po bolnicama", naglasio je. "I kontinuirano nabavljamo", dodao je Trut.