NAJVEĆE svjetske kompanije za proizvodnju ultraprerađene hrane pokrenule su niz sudskih sporova kojima osporavaju vladine politike za suzbijanje nezdrave prehrane. Ultraprerađena hrana, ili UPH, povezuje se s oštećenjima gotovo svih organskih sustava i predstavlja veliku prijetnju globalnom zdravlju, a njezina potrošnja raste diljem svijeta. U zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Australije takvi proizvodi čine i do polovicu prosječne prehrane, piše The Guardian.

Kao odgovor, vlade uvode mjere zaštite, poput obaveznih upozorenja na pakiranjima, ograničenja oglašavanja i poreza na nezdravu hranu. Premda prehrambene kompanije javno tvrde da podržavaju takve politike i žele pomoći potrošačima, istraga koju je Guardian proveo s akademicima, neprofitnom redakcijom Lighthouse Reports i medijskim partnerima, otkrila je da mnoge od tih istih tvrtki koriste sudove kako bi te mjere poništile, oslabile ili odgodile.

Stotine tužbi protiv zdravstvenih mjera

Istraživanje je identificiralo 235 tužbi protiv zdravstvenih politika u Meksiku, Kolumbiji, Brazilu, SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu u razdoblju od 2010. do 2025. godine. Iako identitet tužitelja nije uvijek javan, a neke su korporacije od sudova tražile da ostanu anonimne, utvrđeno je da iza tri četvrtine tužbi stoje sami proizvođači ili njihova strukovna udruženja.

U slučajevima gdje je tužitelj poznat, 38 posto sporova pokrenulo je osam korporacija: Coca-Cola, PepsiCo, Mondelēz, Kellogg’s, Danone, Ferrero, Xignux i Heartland Food Products Group. Deseci slučajeva još su u tijeku. U završenim sporovima, prehrambene kompanije izgubile su u tri od četiri slučaja.

Ipak, istraga pokazuje da su neke pravne bitke trajale toliko dugo da njihov zbroj iznosi gotovo 600 sudskih godina.  Iako neuspješne, takve su tužbe godinama odgađale ključne zdravstvene mjere i opterećivale državne proračune skupim procesima.

Stručnjaci upozoravaju da ova pravna strategija produljuje globalnu zdravstvenu krizu i stvara troškove od više milijardi dolara, što kroz sudske sporove, što kroz liječenje posljedica. Dok traju sudski sporovi, raste i konzumacija ultraprerađene hrane, a s njom i broj slučajeva pretilosti, dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i problema s mentalnim zdravljem.

Taktika odgađanja po uzoru na duhansku industriju

Marion Nestle, profesorica nutricionizma i javnog zdravstva na Sveučilištu u New Yorku, kaže da se velike kompanije "ne bi toliko borile" da politike protiv njihovih proizvoda nisu učinkovite. "Tužbe nam govore da mjere javnog zdravstva smanjuju prodaju nezdravih proizvoda", ističe ona.

Stručnjaci smatraju da je cilj tužbi, čak i ako budu izgubljene, usporiti provedbu zakona i zastrašiti regulatore. Nestle dodaje da taktika podsjeća na onu duhanske industrije. "Prehrambene tvrtke su dobro obučene. One doslovno slijede priručnik duhanske industrije. Kad ništa drugo ne uspije, tužiš".

Paralele s duhanskom industrijom su jasne. Duhanske kompanije desetljećima su tužile vlade zbog uvođenja generičkih pakiranja s istaknutim zdravstvenim upozorenjima. Iako su te tužbe uglavnom bile neuspješne, vladama su stvorile ogroman pritisak i troškove.

"Čini se da industrija ultraprerađene hrane usvaja istu strategiju", kaže Phillip Baker, izvanredni profesor na Sveučilištu u Sydneyju. On objašnjava da industrija sustavno koristi sudove protiv oznaka upozorenja, ograničenja oglašavanja i poreza.

Globalni otpor

"Činjenica da su sudovi u velikoj većini podržali regulacije ohrabruje. Međutim, stalan broj tužbi, trajanje postupaka i netransparentnost oko tužitelja ukazuju na to da je cilj tužbi odgađanje i odvraćanje, a ne nužno i poništavanje zakona", zaključuje Baker.

Ultraprerađena hrana proizvodi se industrijskim metodama i sastojcima koji se ne koriste u kućanstvu, a često sadrži aditive poput aroma, bojila i emulgatora kako bi bila privlačnija. Dokazi objavljeni u časopisu The Lancet, koje su pregledala 43 vodeća svjetska stručnjaka, pokazuju da je prehrana bogata UPH-om povezana s prejedanjem i izloženošću štetnim kemikalijama.

Budući da su ti proizvodi jeftini i praktični, sve više istiskuju svježu hranu. Proizvođači se regulaciji ne opiru samo tužbama, već i lobiranjem te utjecajem na znanstvene rasprave. Mjera koja se najčešće osporava sudskim putem je označavanje proizvoda, a slijede porezi i ograničenja oglašavanja.

Podnesene tužbe

Melissa Mialon, izvanredna profesorica na francuskom nacionalnom institutu za zdravlje Inserm, objašnjava zašto: "Industrija ne želi oznake na prednjoj strani pakiranja jer je to prvi korak prema klasifikaciji proizvoda kao nezdravih. Nakon toga ih je lakše oporezovati i zabraniti im oglašavanje".

Većina tužbi podnesena je u Latinskoj Americi - 193 u Meksiku, 18 u Kolumbiji i 17 u Brazilu. "To ima smisla jer je Latinska Amerika predvodnik u uvođenju snažnih prehrambenih politika, pa je postala poligon za testiranje inovacija u javnom zdravstvu, ali i otpora industrije", kaže Katherine Shats, pravna stručnjakinja za dječju prehranu u UNICEF-u.

Ona povlači paralelu s Australijom, koja se suočila s nizom tužbi duhanske industrije kada je uvodila mjere kontrole. U SAD-u je zabilježeno šest, a u Ujedinjenom Kraljevstvu samo jedna tužba. Chris van Tulleken, izvanredni profesor na University College London, smatra da u UK-u industrija rijetko mora tužiti vlade.

Reakcije kompanija

"Naši su propisi puni rupa jer je industrija desetljećima sudjelovala u njihovom kreiranju, pa očito nisu funkcionalni", kaže on. Dodaje da u britanskoj vladi vlada "potpuna paraliza politike" zbog straha od sudskih sporova.

"Na kraju, vlade moraju biti hrabre", poručuje Shats. "Ove mjere štite djecu i rješavaju problem prehrambenog okruženja koje narušava zdravlje. Odgađanje djelovanja zbog straha od tužbi nosi rizik produljenja štete koju je moguće spriječiti".

Glasnogovornik Coca-Cole izjavio je da vjeruju kako se izazovi javnog zdravstva najbolje rješavaju suradnjom svih dionika. Iz Ferrera su poručili da podržavaju ciljeve javnog zdravstva i da su njihove pravne akcije bile usmjerene na nejasnoće u provedbi, a ne na protivljenje samim ciljevima.

Glasnogovornik Danonea rekao je da su predani otvorenom dijalogu i konstruktivnoj suradnji. Tvrtke PepsiCo, Mondelēz, Kellogg’s, Xignux i Heartland Food Products Group nisu odgovorile na upit za komentar.