Sadržaj nastao u suradnji s: Hrvatski Telekom

Umjetna inteligencija je već ušla gotovo u svaki aspekt našeg života. Nekad nismo ni svjesni da brojne stvari koje svakodnevno koristimo funkcioniraju baš uz pomoć umjetne inteligencije. Primjera je puno, ali ne treba ići dalje od Google karata ili - primjerice - filtera na Instagramu.

Predviđanje kako će stvari u tehnološkom smislu izgledati za pet ili deset godina puno je teže nego što izgleda. Ipak, neke naznake već sad postoje.

Kako će Hrvatska izgledati 2035. godine?

"Ovo je veliko pitanje. Predviđati deset godina unaprijed je izazovno, a s obzirom na brz razvoj umjetne inteligencije još je izazovnije, i vrlo brzo uđemo u zonu spekulacija i ideja. Ono što mi se ipak čini prilično izvjesnim jest da će umjetna inteligencija do 2035. ući u gotovo svaki aspekt našeg života i da će cijeli set AI alata postati neizostavni dio naše svakodnevice", kaže za Index Lorena Barić, izvršna direktorica CroAI-a, hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju.

"Već danas dio ljudi gotovo svakodnevno koristi alate poput ChatGPT-a, ali to je još uvijek vrlo ograničen dodir s tehnologijom. Vjerujem da će se u idućem desetljeću taj odnos s tehnologijom produbiti i da ćemo svi imati svoje AI asistente od pomoćnika za učenje, osobne i karijerne asistente, pravne i financijske savjetnike, modne savjetnike i slično, a koji će biti jednako normalan dio života kao što je danas mobitel", dodaje.

Slično misli i Tomislav Vazdar, stručnjak za kibernetičku sigurnost iz iste udruge.

"Utjecaj će biti primjetan, ali ne nagao. AI će se postupno 'uhodavati' u obrazovanje, administraciju i poslovne procese. U praksi to znači malo manje rutinskog rada i nešto više pomoći u analizi podataka, organizaciji i komunikaciji.

To neće dramatično promijeniti način na koji se ljudi druže ili žive, ali hoće način na koji se obavljaju dosadni i repetitivni zadaci. Najveći pomak bit će u obrazovanju i radu gdje će se manje vremena trošiti na tehničke zadatke, a više na kritičko razmišljanje i donošenje odluka", kaže.

Hrvatski Telekom objavio rezultate velikog istraživanja

Hrvatski Telekom predstavio je nedavno nacionalni program besplatnih edukacija na hrvatskom jeziku o umjetnoj inteligenciji pod nazivom "AI ti to možeš". Program je namijenjen svima, bez obzira na razinu znanja i iskustva u korištenju alata umjetne inteligencije, a s ciljem podizanja AI pismenosti u Hrvatskoj.

Osmišljavanju i pokretanju programa prethodilo je nacionalno istraživanje o stavovima i navikama korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji koje je HT proveo na reprezentativnom uzorku ispitanika u dobi od 16 do 65 godina, čime je dobiven uvid koliko građani uistinu koriste umjetnu inteligenciju, kako je doživljavaju te što ih potiče, a što sprječava u njezinu korištenju.

Na temelju dobivenih podataka među građanima Hrvatske su prepoznata četiri tipa korisnika umjetne inteligencije, od onih koji prema njoj imaju rezerve do onih koji je aktivno koriste i razumiju njezine mogućnosti: Oprezni promatrači (33%), Snalažljivi praktičari (28%), AI avanturisti (32%) i AI entuzijasti (7%). Uz njih, identificirana je i manja, vrlo napredna skupina nazvana AI gurui.

Kojoj skupini pripadate (i što koja skupina znači), možete vidjeti nakon što riješite kviz na ovoj poveznici.

Koliko je strah od AI-a opravdan?

A koliko je strah od AI-a opravdan?

"Kao i sa svakom tehnološkom revolucijom (a time i društvenom) u povijesti, tako i za AI imamo cijeli spektar razmišljanja i predviđanja - od katastrofičnih do pretjerano optimističnih. Negdje između te dvije krajnosti nalazi se stvaran život. U društvu će uvijek postojati strah od promjene, pogotovo jer već i vidimo transformaciju poslova i načina na koji radimo.

No jednako je važno vidjeti i drugu stranu slike: istovremeno nastaju i potpuno nove uloge i zanimanja. Future of Jobs Report 2025 (Svjetski ekonomski forum) procjenjuje, primjerice, da će AI tehnologije do 2030. stvoriti oko 11 milijuna novih radnih mjesta.

Zato vjerujem da ne ulazimo u eru nestanka profesija i zamjena ljudi, nego u razdoblje transformacije u kojem će se mijenjati vještine koje trebamo, način na koji radimo i uloge koje preuzimamo, ali ljudski faktor i dalje ostaje u središtu", smatra Barić.

"Strah je razumljiv, ali ne postoji realna opasnost da AI masovno "izbriše" cijele profesije. Ono što je realno i što već vidimo jest da se mijenjaju zadaci unutar profesija", dodaje Vazdar.

Edukacijom do znanja i prihvaćanja AI-a

"Najbolji način da ga prevladamo je informiranost i edukacija. Ne moramo svi postati inženjeri niti razumjeti detalje modela i algoritama, ali smatram da je važno da svi razumijemo osnove umjetne inteligencije: što je AI, koje vrste AI tehnologija postoje, kako funkcioniraju, koje prednosti donose i koja etička pitanja otvaraju.

Upravo zato mi u CroAI-u puno radimo na podizanju AI pismenosti - kroz edukacije o osnovama umjetne inteligencije "Elements of AI", kroz suradnju s nastavnicima i školama (do sada smo educirali preko 4000 nastavnika) i kroz projekte poput "AI ti to možeš". Kad ljudi bolje razumiju tehnologiju i imaju priliku isprobati je u kontroliranom, sigurnom okruženju, strah se vrlo brzo pretvara u znatiželju i osjećaj da imaju alat koji mogu koristiti, a ne prijetnju nad kojom nemaju kontrolu", smatra Barić.

Najveće šanse za Hrvatsku u zdravstvu i obrazovanju

Pitali smo Barić i Vazdara u kojem sektoru razvoja umjetne inteligencije kroz idućih desetak godina vide najveću šansu za Hrvatsku?

"Osobno vidim najveći potencijal u zdravstvu. To je područje u kojem AI može imati najizravniji i najpozitivniji utjecaj na živote građana. Hrvatski zdravstveni sustav suočava se s velikom administrativnom opterećenošću i dugim listama čekanja, a to su točno ona mjesta gdje AI može pomoći - od pametnijeg upravljanja sustavom i procesima do rasterećenja liječnika i medicinskog osoblja", kaže Barić.

Vazdar se slaže da je jedan od sektora zdravstvo. On dodaje i obrazovanje.

"AI već danas pomaže nastavnicima u izradi materijala i pri personalizaciji nastave, a to je područje koje se može brzo i realistično skalirati. Financijski sektor i upravljanje rizicima također imaju velik potencijal, jer hrvatske FinTech tvrtke već razvijaju konkurentna rješenja koja im omogućuju nastup na globalnom tržištu. Ostali sektori poput mobilnosti, prava ili ljudskih resursa također će profitirati od AI-ja, ali njihov tempo implementacije bit će nešto sporiji", kaže.

Je li Hrvatska spremna za AI revoluciju?

Pitali smo ih i koliko je Hrvatska spremna za promjene koje dolaze.

"Rekla bih da Hrvatska ima dobre temelje, ali i puno posla ispred sebe. Imamo snažnu stručnu i akademsku zajednicu i prilično aktivnu AI startup scenu. CroAI u svemu tome igra važnu ulogu jer okupljamo i mapiramo ekosustav kroz razne inicijative i projekte, ali i kroz naš AI Landscape, pa vidimo da potencijal definitivno postoji.

Programi poput "AI ti to možeš" sjajan su način da se umjetna inteligencija približi široj javnosti na jednostavan, razumljiv i pristupačan način. Drago mi je da smo dio te inicijative jer kroz nju ljudima ne pričamo o AI-u samo teorijski, nego im pokazujemo vrlo konkretno kako im može olakšati život i posao, a ne biti nešto čega se trebaju bojati.

Kad tehnologiju stavimo u ruke ljudi, objasnimo je i damo im prostor da postave pitanja, strah se vrlo brzo topi", kaže Barić.

"Ljudi u Hrvatskoj koriste AI, ali bez dubljeg razumijevanja kako im može olakšati život"

Komentirali su i rezultate ankete Hrvatskog Telekoma.

"Rezultati ankete vrlo dobro odražavaju ono što i mi u praksi svakodnevno vidimo: građani su znatiželjni i otvoreni prema umjetnoj inteligenciji, ali im još uvijek nedostaje znanja i sigurnosti u korištenju ovih alata.

Upravo zato mi je drago da je CroAI dio inicijative „AI ti to možeš", jer kroz nju izravno radimo na podizanju AI pismenosti i pomažemo ljudima da tehnologiju razumiju, prihvate i koriste na odgovoran način. Ti rezultati pokazuju da potencijal postoji, a na nama je da ga pretvorimo u konkretno znanje i vještine", kaže Barić.

"Anketa zapravo potvrđuje ono što i inače vidimo na terenu. Ljudi u Hrvatskoj već koriste AI, ali uglavnom intuitivno, bez dubljeg razumijevanja kako im može stvarno olakšati život. Najveća skupina su oni praktični korisnici koji već imaju temelje, ali im treba još malo jasnih primjera i vođene edukacije da bi napravili sljedeći korak. A "oprezni promatrači" nisu protiv AI-ja, već oni samo čekaju da im netko jednostavno i konkretno pokaže gdje je stvarna vrijednost", dodaje Vazdar.

Sponzorirani sadržaj donose Index i Hrvatski Telekom u skladu s najvišim profesionalnim standardima.