KUBA je optužila Sjedinjene Države za stvaranje "lažnog povoda" kojim bi opravdale vojnu akciju protiv komunističke vlade u Havani, dok predsjednik Donald Trump odbija isključiti mogućnost američkih operacija. Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez izjavio je u nedjelju da SAD priprema izgovor za "eventualnu vojnu agresiju" te da je Kuba spremna na obranu.

Njegova izjava uslijedila je nakon što je portal Axios, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, izvijestio da je Kuba nabavila više od 300 vojnih dronova i počela planirati napade na američku bazu Guantánamo Bay, kao i na važne američke instalacije na Floridi. Upravo bi ti podaci, navodi se, mogli poslužiti kao temelj za američku vojnu akciju, piše Newsweek.

Kubansko veleposlanstvo u SAD-u ustvrdilo je da protivnici kubanske vlade u Washingtonu "izmišljaju" razloge za oružanu intervenciju, ne spominjući izravno navodnu nabavu dronova. Neki promatrači dovode u pitanje trenutak u kojem su obavještajni podaci procurili u javnost, podsjećajući na planove koje je Pentagon osmislio početkom 1960-ih kako bi ojačao potporu za invaziju na Kubu. Ti planovi, koji su uključivali i insceniranje napada koji bi se pripisali Havani, nikada nisu dobili odobrenje tadašnjeg predsjednika Johna F. Kennedyja i objavljeni su tek desetljećima kasnije.

Napetosti rastu

Dodatne napetosti potaknule su i vijesti da SAD planira kazneno goniti bivšeg kubanskog vođu Raúla Castra zbog rušenja dvaju zrakoplova prije 30 godina, što je neke stručnjake navelo na zaključak da Washington možda pokušava stvoriti pravnu osnovu za vojnu intervenciju. Odnosi dviju zemalja loši su desetljećima, no Trumpova administracija od siječnja je pojačala gospodarski i diplomatski pritisak na otok.

SAD je Kubi uskratio pristup ključnom uvozu goriva i dodatno opteretio krhko gospodarstvo novim sankcijama. Zbog toga su u Havani restrikcije struje produljene na 22 sata dnevno, smeće se gomila na ulicama, zdravstvene usluge su pred kolapsom, a turizam je gotovo u potpunosti zamro.

Trumpovi dužnosnici nazvali su Kubu "propalom državom", sugerirajući da bi se vlada mogla urušiti i bez američke invazije. Iako američki dužnosnici tvrde da ne postoje neposredni planovi za invaziju, sam Trump je natuknuo da bi se tisuće vojnika, deseci zrakoplova i golemo naoružanje s najvećeg svjetskog nosača zrakoplova mogli približiti kubanskoj obali i prisiliti tamošnje dužnosnike na "predaju" nakon što SAD završi rat s Iranom. Kuba je te izjave osudila kao "jasnu i izravnu prijetnju vojnom agresijom". Brian Fonseca, direktor Instituta Jack D. Gordon za javnu politiku na Međunarodnom sveučilištu Florida, rekao je za Newsweek kako SAD ovime šalje poruku kubanskoj vladi, američkoj javnosti i međunarodnoj zajednici. "Barem počinju stvarati argumente za vojnu intervenciju na otoku, čak i ako još nije jasno hoće li Bijela kuća i ostvariti svoje prijetnje", izjavio je Fonseca.

Optužnica protiv Castra kao uvod u napad?

Moguća optužnica protiv Castra vjerojatno bi se temeljila na rušenju dvaju civilnih zrakoplova 1996. godine, kojima je upravljala antikastrovska izbjeglička skupina. U tom incidentu poginule su četiri osobe. Kubanska vlada tada je tvrdila da su zrakoplovi bili u kubanskom zračnom prostoru, dok je SAD inzistirao da se nalaze u međunarodnom.

Kasnija istraga UN-ovih zrakoplovnih vlasti zaključila je da su zrakoplovi bili izvan nadležnosti Havane, ali je priznala da je skupina "Brothers to the Rescue", koja je upravljala letjelicama, prethodno već kršila kubanski zračni prostor. Uoči najave optužnice, koja se očekuje u srijedu, CIA je potvrdila da je direktor agencije John Ratcliffe otputovao u Havanu na sastanak s visokim kubanskim dužnosnicima. Zasad nije jasno hoće li Castro biti jedina osoba navedena u optužnici.

Scenarij iz Venezuele?

Ovakav slijed poteza podsjeća na američku intervenciju u Venezueli. Prije ulaska američkih snaga i uhićenja tadašnjeg vođe Nicolása Madura, protiv njega i niza njegovih visokih dužnosnika podignute su optužnice na američkom saveznom sudu. Američke trupe potom su Madura, koji se izjasnio da nije kriv, prebacile u New York kako bi mu se sudilo za narkoterorizam. CIA je imala odobrenje za tajne operacije u Venezueli prije vojne intervencije, a njezin direktor Ratcliffe bio je jedan od prvih posjetitelja Caracasa nakon Madurova svrgavanja. "Vrlo je moguće da je ovaj slijed poteza ponavljanje venezuelanskog scenarija kako bi se pripremio teren za eskalaciju na Kubi", rekao je Connor Pfeiffer iz Zaklade za obranu demokracija, koji savjetuje Kongres o vanjskoj politici.

Ipak, postoji nekoliko ključnih razlika između Venezuele i Kube koje bi utjecale na američko vojno planiranje. Za razliku od Caracasa, Havanom ne vlada jedna dominantna figura, već mreža visokih dužnosnika. Zbog toga bi operacija uhićenja 94-godišnjeg Castra ili sadašnjeg predsjednika Miguela Díaza-Canela imala manji odjek od objave snimki Madurova privođenja. Geografija je također bitno drugačija. Dok je za operaciju u Venezueli SAD morao blizu obale nagomilati desetak ratnih brodova, nosač zrakoplova i više od 15.000 vojnika, Kuba se nalazi samo 145 kilometara od Floride.

Na Floridi se nalazi niz važnih američkih vojnih postrojenja, uključujući sjedište Južnog zapovjedništva, koje nadzire operacije u Latinskoj Americi, te Središnjeg zapovjedništva, zaduženog za Bliski istok. Iako ta blizina stavlja američke baze na dohvat Kubi, ona također znači da SAD za napad ne bi trebao slati velike pomorske snage u inozemstvo. Međutim, SAD bi vjerojatno i dalje morao premjestiti zrakoplove i osoblje prema južnoj Floridi, a za sada nema naznaka da se to događa, napominje Fonseca.

Mogući tijek napada i potencijalne mete

Svakom napadu ili invaziji prethodi pojačani nadzor područja kako bi se procijenilo gdje se nalaze najvažnija i najopasnija strateška sredstva. To uključuje sustave protuzračne obrane koji bi mogli gađati američke zrakoplove, kao i skladišta streljiva, projektila i dronova. Početkom svibnja CNN je izvijestio da je SAD pojačao svoje obavještajne operacije u blizini Kube. Prema neimenovanom visokom američkom dužnosniku kojeg citira Axios, Kuba je proteklog mjeseca pokušala nabaviti dodatne dronove i vojnu opremu iz Rusije.

Navodno Havana godinama gomila razne vrste dronova iz Rusije i Irana, zemalja koje ih od 2022. masovno koriste u borbama. Ipak, kubanske snage nisu ni približno tako dobro opremljene kao što je bila venezuelanska vojska krajem 2025. godine. Većinom se radi o zastarjeloj opremi iz sovjetske ere, a protuzračna obrana sastoji se od projektila kratkog dometa ili onih koji se ispaljuju s ramena, a ne od naprednih sustava. Prema Međunarodnom institutu za strateške studije, Kuba raspolaže sa samo osam operativnih borbenih zrakoplova sovjetske proizvodnje.

Fonseca smatra da je stoga "teško vidjeti što bi početni američki udari dugog dometa uopće ciljali na otoku, osim zračnih luka za kubansko malobrojno zrakoplovstvo". S druge strane, Pfeiffer smatra da bi SAD mogao kao prioritet postaviti gađanje obavještajnih postrojenja na Kubi povezanih s Kinom i Rusijom. Ruski dužnosnici su još 2014. najavili ponovno otvaranje sovjetske baze za elektroničko izviđanje Lourdes pokraj Havane, zatvorene 2001. godine. Ruski istraživački novinari izvijestili su 2023. da su se djeca brojnih ruskih obavještajaca, stručnjaka za elektroničko ratovanje koji su se predstavljali kao diplomati, upisala u škole na Kubi.

Veći otpor nego u Venezueli

Također, The Wall Street Journal je 2023. objavio da su Kina i Kuba dogovorile izgradnju kineskog postrojenja za elektroničku špijunažu na otoku, s ciljem prikupljanja obavještajnih signala iz američkih vojnih baza na jugoistoku SAD-a. Ministar obrane Pete Hegseth izjavio je prošlog tjedna na saslušanju u Kongresu kako je SAD "već dugo zabrinut da je vrlo problematično kada strani protivnik koristi takvo postrojenje tako blizu naših obala".

Međutim, Fonseca upozorava da bi napad na te lokacije riskirao odmazdu Pekinga ili Moskve te uništio priliku za uvid u kinesku ili rusku tehnologiju.

Fonseca dodaje kako bi američke vojne snage mogle biti raspoređene na Kubi i u slučaju pada vlade, ali tada u svrhu distribucije humanitarne pomoći, a ne borbe protiv kubanske vojske. Američke trupe već su sudjelovale u sličnim misijama u Latinskoj Americi i na Karibima, primjerice u Panami nakon invazije 1989. godine. Ipak, Stephen Wilkinson, viši predavač politike i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Buckinghamu, upozorava da bi se SAD mogao suočiti s otporom kubanskog stanovništva, unatoč prosvjedima koji izbijaju na otoku zbog nestašica. "SAD bi trebao biti vrlo oprezan s pokušajem slanja kopnenih snaga onamo", zaključio je Wilkinson.