GOTOVO pola stoljeća Iran se pripremao za rat sa Sjedinjenim Državama.

Budući da se ne može mjeriti s američkom vojnom moći, Teheran se usredotočio na razvoj sposobnosti kojima može nametnuti golemu štetu, s posljedicama koje bi se osjetile na Bliskom istoku i u globalnom gospodarstvu. Dok američka udarna skupina nosača zrakoplova pristiže u regiju, a američki predsjednik Donald Trump upozorava da bi mogao napasti Iran, ponovno rastu strahovi od šireg sukoba.

Unatoč tome što je znatno oslabljen izraelskim i američkim napadima prošloga ljeta te nedavnim jačanjem unutarnjih nemira, iranski režim i dalje ima niz opcija za uzvrat, od napada na američke interese i Izrael, preko mobilizacije savezničkih skupina, do ekonomske odmazde koja bi mogla izazvati globalne potrese, piše CNN.

Način na koji će Teheran iskoristiti alate koji su mu na raspolaganju ovisi o tome kolikom prijetnjom bude smatrao napad.

"Režim ima mnogo sposobnosti koje može iskoristiti ako ovo shvati kao rat za opstanak", rekao je Farzin Nadimi, viši suradnik na Washingtonskom institutu, specijaliziran za iranska sigurnosna i obrambena pitanja. "Ako ovo vide kao konačni rat, mogli bi upotrijebiti sva raspoloživa sredstva."

Projektili i dronovi

Vjeruje se da Iran posjeduje tisuće projektila i dronova čiji domet pokriva američke snage stacionirane u nizu zemalja Bliskog istoka, a prijetio je i napadima na Izrael. U lipnju prošle godine, nakon što je Izrael pokrenuo iznenadni napad na Iran, Islamska Republika uzvratila je ispaljivanjem niza valova balističkih projektila i dronova na Izrael, koji su, zaobilazeći sofisticiranu izraelsku protuzračnu obranu, nanijeli štetu.

Iranski dužnosnici tvrde da su mnoge zalihe oružja korištene u tom ratu obnovljene, a američki dužnosnici smatraju da to oružje provjereno u borbi, kao i stariji borbeni zrakoplovi ruske i američke proizvodnje, i dalje predstavljaju prijetnju. Primjerice, iranski dron samoubojica Shahed pokazao se kao razorno oružje u ruskom ratu u Ukrajini. Režim je također razvio, testirao ili rasporedio više od 20 vrsta balističkih projektila, uključujući sustave kratkog, srednjeg i dugog dometa koji mogu ugroziti ciljeve sve do južne Europe.

"Na tom području imamo između 30 i 40 tisuća američkih vojnika, raspoređenih u osam ili devet baza", rekao je u srijedu američki državni tajnik Marco Rubio. "Svi su oni u dometu tisuća iranskih jednosmjernih bespilotnih letjelica i balističkih projektila kratkog dometa koji ugrožavaju naše snage."

Dvojica američkih dužnosnika izjavila su za CNN da vojne sposobnosti Teherana, iako brojčano i tehnološki inferiorne modernim američkim sustavima, znatno otežavaju izvođenje odlučnog američkog udara na zemlju.

Teheran je više puta upozorio da će, u slučaju napada, uzvratiti udarom na američke saveznike u regiji. Kada su američki bombarderi prošlog ljeta napali iranska nuklearna postrojenja, Iran je pokrenuo nezapamćen raketni napad na Katar, ciljajući zračnu bazu al-Udeid, najveću američku vojnu instalaciju na Bliskom istoku.

Mobilizacija savezničkih skupina

Tijekom protekle dvije godine, Izrael je nanio teške udarce iranskoj regionalnoj mreži savezničkih skupina, značajno smanjivši sposobnost režima da projicira moć izvan svojih granica. Ipak, te su se skupine zaklele da će braniti Islamsku Republiku. Iračke organizacije poput Kataeb Hezbollaha i Harakat al-Nujabe - milicije koje su u prošlosti napadale američke snage - kao i libanonski Hezbollah, izjavile su ovog tjedna da će priskočiti Iranu u pomoć ako bude napadnut.

U nedjelju je Abu Hussein al-Hamidawi, zapovjednik Kataeb Hezbollaha, pozvao pristaše Irana "diljem svijeta... da se pripreme za sveopći rat kao podršku Islamskoj Republici".

Unatoč prijetnjama, iranski saveznici suočavaju se s ograničenjima. U Libanonu je nekoć moćni Hezbollah znatno oslabljen nakon 13 mjeseci sukoba s Izraelom i sada se suočava s domaćom kampanjom za razoružanje. U Iraku su proiranske milicije moćne, ali nailaze na prepreke od strane središnje vlade, koja je pod sve većim američkim pritiskom da obuzda iranski utjecaj.

Skupina Huti u Jemenu bila je meta i Izraela i SAD-a, ali ostaje jedan od najrazornijih iranskih posrednika te je također najavila da će braniti svog pokrovitelja. Prošlog vikenda, Huti su objavili videozapis koji prikazuje brod u plamenu, uz jednostavan natpis: "Uskoro." Uz iransku podršku, skupina je proteklih godina napadala Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Izrael, kao i američke brodove u Crvenom moru.

Gospodarski rat

Iran je više puta upozorio da se rat protiv njega ne bi ograničio na Bliski istok, već bi poslao udarne valove diljem svijeta. Iako vojno nadmašen, Teheran ima snažan utjecaj kroz svoju sposobnost da poremeti energetska tržišta i globalnu trgovinu iz jedne od strateški najosjetljivijih regija svijeta.

Iran, jedan od najvećih svjetskih proizvođača energije, smješten je uz Hormuški tjesnac, uski plovni put kroz koji prolazi više od petine svjetske nafte i velik dio ukapljenog prirodnog plina. Režim je zaprijetio da će ga zatvoriti u slučaju napada - što je mogućnost za koju stručnjaci upozoravaju da bi mogla dovesti do naglog porasta cijena goriva daleko izvan iranskih granica i izazvati globalni ekonomski pad.

Stručnjaci kažu da bi ciljanje globalnog gospodarstva preko tjesnaca mogla biti jedna od najučinkovitijih iranskih opcija, ali i najopasnija zbog svojih dalekosežnih posljedica.

"Dugotrajno zatvaranje tjesnaca bio bi 'opasan scenarij'", rekao je Umud Shokri, energetski strateg iz Washingtona i viši gostujući suradnik na Sveučilištu George Mason. "Čak i djelomični poremećaji mogli bi izazvati nagli skok cijena, poremetiti opskrbne lance i potaknuti inflaciju diljem svijeta. U takvim okolnostima, globalna recesija postala bi stvarna opasnost."

Takav bi potez vjerojatno bio posljednje utočište za Iran, jer bi ozbiljno naštetio njegovoj vlastitoj trgovini i trgovini susjednih arapskih država, od kojih su mnoge lobirale kod Trumpa protiv napada na Iran i obećale da neće dopustiti Washingtonu korištenje svog teritorija za napad. Iranski režim tvrdi da ima duboko ukopane pomorske baze duž obale zemlje s desecima brzih jurišnih čamaca spremnih za djelovanje u Perzijskom zaljevu. Vojska je tri desetljeća gradila vlastitu flotu brodova i podmornica, s pojačanom proizvodnjom posljednjih godina u očekivanju mogućeg pomorskog sukoba.

Umirovljeni viceadmiral Robert Harward, bivši pripadnik američkih Navy SEAL-ova i zamjenik zapovjednika Središnjeg zapovjedništva SAD-a, rekao je da iranske pomorske sposobnosti i saveznici predstavljaju izazov za plovidbu Hormuškim tjesnacem koji se "može vrlo brzo riješiti". Međutim, dodao je da bi se "asimetrična" sredstva poput mina, dronova i drugih taktika "mogla pokazati kao velik problem za brodski promet i protok nafte".

Povijesni presedan

Sposobnost Irana da poremeti globalni brodski promet ima povijesni presedan. Pred kraj dugog rata s Irakom 1980-ih, Iran je postavio morske mine u Perzijskom zaljevu, od kojih je jedna 1988. godine zamalo potopila američki brod USS Samuel B. Roberts. Godine 2019., tijekom pojačanih napetosti nakon Trumpovog povlačenja iz nuklearnog sporazuma, nekoliko je naftnih tankera pogođeno u Omanskom zaljevu, a opće je uvjerenje bilo da je Iran odgovoran.

Nedavno su, tijekom rata između Izraela i Hamasa, Huti poremetili komercijalnu plovidbu u tjesnacu Bab al-Mandab u Crvenom moru, kroz koji prolazi oko 10% svjetske pomorske trgovine. Uz sposobnost da ugrozi promet kroz Hormuški tjesnac, Teheran posjeduje iznimnu moć da nanese globalnu ekonomsku štetu.

"Idući rat možda neće započeti u središtu Teherana, nego u Hormuškom tjesnacu i Perzijskom zaljevu", zaključio je Nadimi iz Washingtonskog instituta.