PET EUROPSKIH povjerenika, među kojima je i visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas, usprotivilo se prijedlogu da se proračun za instrument Globalna Europa smanji za 17 posto. Upozoravaju da bi takvi rezovi mogli oslabiti utjecaj i sigurnost Europske unije. Njihova reakcija dolazi u trenutku dok predsjednik Europskog vijeća António Costa priprema novi kompromisni prijedlog za sastanak na vrhu koji će se održati 26. studenoga, piše Euronews.

U pismu upućenom vodećim zastupnicima Europskog parlamenta, Michaelu Gahleru i Robertu Biedrońu, povjerenici ističu da financijska sredstva moraju odgovarati globalnim ambicijama Unije. "Bez odgovarajućih resursa, EU riskira gubitak utjecaja na svjetskoj sceni i postaje ranjiviji na vanjske čimbenike", poručili su i napomenuli da se globalna situacija posljednjih godina drastično promijenila.

Pismo je odgovor na prijedlog irskog predsjedništva Vijećem EU-a o smanjenju proračuna za taj program za 17.4 posto. Uz Kaju Kallas, potpisuju ga povjerenici Marta Kos (proširenje), Dubravka Šuica (Sredozemlje), Jozef Síkela (međunarodna partnerstva) i Hadja Lahbib (pripravnost i upravljanje krizama).

"Komisija je predložila ambiciozan proračun za Globalnu Europu jer je on presudan za pretpristupnu pomoć, promicanje interesa EU-a i partnerskih zemalja, jačanje suradnje, očuvanje europskih vrijednosti i učinkovit odgovor na krize", navodi se u dopisu.

Pritisak uoči novog prijedloga

Čelnici država članica na prošlotjednom su samitu većinom odbacili irski prijedlog. Očekuje se da će predsjednik Europskog vijeća António Costa predstaviti novi kompromis uoči izvanrednog samita 26. studenoga, pa se pismo povjerenika tumači kao pokušaj utjecaja na sadržaj tog novog dokumenta.

Povjerenici upozoravaju da bi smanjenje sredstava moglo imati ozbiljne posljedice za EU i njezine partnere u područjima sigurnosti, stabilnosti, gospodarskog napretka i migracija. Smatraju i da bi to oslabilo sposobnost Unije da gradi partnerstva od obostrane koristi.

U pismu se ukazuje i na stalni pad razvojne pomoći iz država članica i od drugih velikih donatora poput SAD-a. Prema njihovim riječima, to bi moglo stvoriti velike praznine u partnerskim zemljama i dovesti do teških posljedica.

Ključna područja pod rizikom

Proširenje je jedno od područja za koje su potrebna adekvatna sredstva, osobito za pretpristupnu pomoć. Povjerenici ističu da je "potrebno dovoljno novca kako bi teške reforme vladama bile politički isplative".

Regija od sjeverne Afrike do Bliskog istoka i Zaljeva također je označena kao ključna za sigurnost i prosperitet Unije, pogotovo u kontekstu energetike i migracija. Za vjerodostojno suočavanje s tamošnjim izazovima nužni su, kažu, snažni resursi.

EU mora zadržati vodeću ulogu i u supsaharskoj Africi, azijsko-pacifičkoj regiji te Latinskoj Americi. Prisutnost Unije na tim područjima jača stabilnost, diversifikaciju opskrbnih lanaca i ekonomsku sigurnost.

Globalna uloga i nove prijetnje

"Na globalnoj razini bit će potrebna odgovarajuća sredstva kako bismo potvrdili vodeću ulogu Unije u ključnim politikama. U suprotnom će uloga EU-a kao predvodnika multilateralizma, osobito u borbi protiv klimatskih promjena, oslabiti, što će narušiti i naš kredibilitet", stoji u pismu.

Petero povjerenika zaključuje da je ambiciozan proračun za Globalnu Europu ključan i za borbu protiv novih prijetnji, poput manipulacije informacijama, hibridnih napada i nesigurnosti na moru. Takav proračun istovremeno osigurava fleksibilnost za brzu reakciju na krize i promjene prioriteta.