EPIDEMIOLOG Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo komentirao je za N1 pojavu majmunskih boginja u Europi, koliko su opasne i kako se liječe, a govorio je i o koroni.

Kaić je kazao da je to virusna bolest koju izaziva virus sličan virusu velikih boginja, međutim postoje bitne razlike.

"Ova bolest je puno manje zarazna nego što su bile velike boginje i niža je smrtnost nego što je bila kod velikih boginja. To zapravo nije prvenstveno bolest ljudi, nego glodavaca u centralnoj i zapadnoj Africi, a povremeno bude prelaza na ljude te s čovjeka na čovjeka, ali ne često jer nije jako zarazna", rekao je epidemiolog Kaić.

Pojašnjavajući kako se širi s čovjeka na čovjeka, kazao je da se u početku to odvija kapljičnim putem, ali je napomenuo da se mora raditi o direktnom kontaktu.

"Dakle, mora se biti u dugotrajnom bliskom kontaktu da bi se prenijela kapljičnim putem", kazao je Kaić pa otkrio da je druga opcija prijenosa putem izlučevina iz kožnih promjena, a moguće je zaraziti se i spolnim putem.

"Ovi zadnji slučajevi koji se javljaju u Europi su u najvećem dijelu spolnim putem preneseni", rekao je Kaić.

Rekao je i da se smatra da su rezervoar ovog virusa glodavci u divljini u Africi.

"Mogu prijeći na majmune pa se zovu majmunske boginje, ali oni nisu pravi izvor ove bolesti. Na čovjeka može prijeći tako da životinja ugrize ili ogrebe čovjeka, ili ako čovjek prilikom manipuliranja s bolesnom ili uginulom životinjom dođe u kontakt s njezinim izlučevinama putem oštećene kože i sluznice", rekao je Kaić.

Simptomi i liječenje

Kaić kao najčešće simptome navodi slabost, povišenu tjelesnu temperaturu, iscrpljenost, bolove u mišićima, bolove u leđima.

"Nakon nekoliko dana se javlja osip koji je sličan osipu kod vodenih kozica", dodao je.

Ističe da lijekova specifičnih za tu bolest nema, kao niti za većinu virusnih bolesti.

"Liječi se simptomatski. Što se tiče cjepiva, 70-ih i 80-ih godina su provedena istraživanja koja su pokazala da cjepiva protiv velikih boginja u velikoj mjeri štite i protiv majmunskih boginja. Međutim, već 45, 50 godina se ne koristi to cjepivo, a i ne zna se koliko dugo ono štiti. Mislim da ljudi koji su cijepljeni prije 45, 50 godina više nemaju zaštitu", rekao je Kaić.

Otkrio je da je smrtnost u epidemijama u Africi znala biti i do 10 posto, ali inače nije toliko visoka.

Upitan trebamo li se brinuti, Kaić odgovara:

"Moguće je da netko unese u Hrvatsku, ali šansa da se to krene širiti u nekoj velikoj mjeri je minimalna."

"Rast korona-brojki me ne brine jako"

Upitan brine li ga porast broja zaraženih koronavirusom, Kaić je rekao da ga ne brinu jako.

"Činjenica je da je izgleda počeo ponovno rasti broj novootkrivenih što nismo očekivali već sada, nego smo se nadali da će se to možda odgoditi do kraja ljeta ili početka jeseni. Što se tiče zabrinutosti, to su zasad još uvijek razne podvarijante omikrona koje ne izazivaju teške oblike bolesti kao ranije varijante pa ne bih rekao da smo jako zabrinuti zbog toga, ali brojke rastu i to nam nije drago", rekao je Kaić. 

Na pitanje zašto brojke rastu baš sad odgovorio je:

"Najvjerojatnije tumačenje je to što ove nove podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5 uspijevaju u znatnoj mjeri izbjeći imunološki odgovor ljudi koji su i cijepljeni i ljudi koji su preboljeli covid. Recimo, u Portugalu gdje su imali veliki porast novooboljelih, već prevladavaju te dvije podvarijante. Kod nas još ne prevladavaju, ali ih nalazimo u sve većem postotku sekvenciranjem, a drugo je možda razlog popuštanje mjera posvuda u Europi, ali mislim da je ipak glavni razlog pojava novih podvarijanti."

Što se tiče cijepljenja, Kaić je rekao da je dobro razvijati novo cjepivo prilagođeno novim varijantama i podvarijantama, ali i da ljudi koji su se cijepili u pravilu razviju blaži oblik bolesti.

Usto, epidemiolog savjetuje svima koji su primili dvije doze da se docijepe, a onima koji se dosad uopće nisu cijepili da to učine.

"S turistima ili bez turista dogodit će se da će biti više oboljelih kod nas, a do koliko će ići ti brojevi stvarno je teško reći, na to utječe svašta, od vremenskih prilika do načina ponašanja", rekao je Kaić.