PANDEMIJA i potresi imali su dvojake posljedice na mlade, istaknuo je u petak Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja, poboljšane su obiteljske i prijateljske veze, ali su zabilježeni negativni utjecaji na mentalno zdravlje, posebice kod ženske populacije.

Jokić je to rekao na panelu Mentalno zdravlje obitelji u Novinarskom domu uoči Međunarodnog dana obitelji. U organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade okupljeni stručnjaci govorili su o mentalnom zdravlju djece, mladih i studenata, ali i majki koje se susreću s postporođajnom depresijom. 

"Često se mogu čuti opaske da loše mentalno zdravlje nije veliki problem za tinejdžere, da oni samo imaju promjene raspoloženja i traže pažnju (...) To ukazuje koliko još uvijek malo znamo, koliko su nam nužne promjene", istaknula je državna tajnica demografiju i mlade Željka Josić.

"Sustav treba adresirati mentalno zdravlje mladih"

Dodala je da se u današnjim izazovima trebamo okrenuti, poslušati jedni druge i razgovarati. Institut za društvena istraživanja proveo je ispitivanje psihosocijalnog utjecaja potresa i pandemije na djecu i mlade.

Istraživanje provedeno tijekom dvije godine u 167 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, u kojemu je sudjelovalo gotovo 44 tisuće djece, pokazuje potrebu za boljom brigom za mentalno zdravlje mladih, istaknuo je Jokić u uvodnom izlaganju. 

"Pozitivni učinci zabilježeni su na obiteljskim i prijateljskim odnosima kod djece u osnovnim i srednjim školama, no negativno su utjecali na mentalno zdravlje učenika, posebno djevojčica i djevojaka, stoga bi sustav trebao adresirati mentalno zdravlje mladih", rekao je Jokić.

Istraživanjem obuhvaćene 84 osnovne i 83 srednje škole

Djevojčice su posebice bile pogođene pandemijom jer im škola predstavlja strukturu i mjesto gdje se ostvaruju, ali istraživanja žena svih životnih dobi pokazala su da je pandemija na žene imala negativan utjecaj više nego na muškarce, objašnjava Jokić.  

Negativan utjecaj pandemije na mentalno zdravlje prepoznala je u ispitivanju gotovo polovina ispitanih djevojčica, dok je taj postotak muških kolega značajno manji - 25 posto. "U njihovom mentalnom zdravlju došlo je do određenih deficita, koji su kasnije većina njih nadoknadila, ali postoje i oni koji i dalje trebaju pomoć cijele zajednice", dodao je. 

Istraživanjem su obuhvaćene 84 osnovne škole i 83 srednje škole, a na upitnike su odgovarala djeca iz 5. i 7. razreda osnovne škole te 3. razreda srednje škole. Pritom je u populaciji srednjoškolaca obuhvaćen svaki četvrti učenik u Hrvatskoj. Između ostalog, istraživanje je ukazalo na velik broj djece koja se osjećaju usamljeno, ali i činjenicu da ne vjeruju u institucije. 

"Imamo znatan porast depresivnih problema kod djece i mladih"

"Naše istraživanje pokazuje da mladi ljudi sve više gube povjerenje u institucije. Vjeruju roditeljima, ali u većinu drugih nemaju povjerenje", istaknuo je Jokić. Ljiljana Muslić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknula je da je istraživanje konzumacije alkohola i droga u Hrvatskoj pokazalo probleme s mentalnim zdravljem mladih puno prije početka pandemije. 

"U razdoblju od 20 godina, vidjeli smo da od 2011. imamo znatan porast depresivnih problema kod djece i mladih. Mlade muče prestravljenost i uznemirenost u nekim situacijama, pitanja tko su, što su i kako su, često se vrednuju manje nego što mi mislimo da se vrednuju", istaknula je.

"Ljudi traže pomoć kada se prelije čaša"

Dodala je kako, iz iskustva osobnog rada s mladima, oni pokazuju da imaju jako malo strategija što da rade u situacijama kada se osjećaju loše, da imaju jako malo vještina i znanja o tome gdje i kome se mogu obratiti.

"Ljudi uglavnom traže pomoć kada se prelije čaša. (...) Kod stručnjaka treba ići puno prije. To je poruka mladima, ali i odraslima, kada govorimo o mentalnom zdravlju djece i mladih, mi odrasli smo odgovorni pitati se u svakom trenutku kako su naša djeca, bez obzira da li sam roditelj ili odrasla osoba koja radi s njima, ili sam netko iz javne politike", ustvrdila je Muslić.