NIUE, malo koraljno otočje usred južnog Pacifika, 19. listopada 1974. postalo je samoupravna država u slobodnom savezu s Novim Zelandom. Taj povijesni dan rezultat je referenduma održanog početkom rujna iste godine, na kojem je 65 posto stanovnika glasalo za samoupravu uz zadržavanje veza s Novim Zelandom. Njihova odluka pretočena je u Niue Constitution Act, a Ustav je stupio na snagu na Dan ustava - 19. listopada.

Geografija i priroda

Niue leži između Tonge, Samoe i Cookovih otoka, oko 2400 kilometara sjeveroistočno od Novog Zelanda. Ovalnog je oblika, s liticama, špiljama i prirodnim bazenima koji ga čine jedinstvenim. Glavni grad Alofi nalazi se na zapadnoj obali.

Otok ima tropsku klimu, a njegova ekskluzivna ekonomska zona prostire se na više od 300 tisuća kvadratnih kilometara. Od 2020. godine, 40 posto tog mora zaštićeno je kroz projekt Niue Moana Mahu. Iste godine Niue je postao prva država na svijetu s nacionalnim statusom "tamnog neba", čime štiti noćni okoliš i potiče astro-turizam.

Povijest i put do samouprave

Otok su izvorno naselili Polinežani iz Samoe i Tonge. Europljani su ga prvi put zabilježili 1774. kada ga je posjetio James Cook. U 19. stoljeću prihvaćeno je kršćanstvo, a 1900. proglašen je britanskim protektoratom. Godinu kasnije anektiran je od strane Novog Zelanda. Tijekom Prvog svjetskog rata više od 100 Niueanaca služilo je u novozelandskoj vojsci.

Šezdesetih godina 20. stoljeća otvorilo se pitanje dekolonizacije, a 1974. održan je referendum o samoupravi. Ustavom je definirano da je Niue odgovoran za unutarnje poslove, dok Novi Zeland zadržava odgovornost za vanjsku politiku i obranu. Stanovnici Niuea ostali su novozelandski državljani.

Kultura i društvo

Niue ima oko 1700 stanovnika, raspoređenih u 14 sela, a većina dijaspore živi u Novom Zelandu. Službeni jezici su niueanski i engleski. Kulturni identitet čuvaju kroz tradicionalne plesove, hiapo umjetnost i kršćanstvo koje ima važnu društvenu ulogu.

Gospodarstvo i međunarodni status

Gospodarstvo Niuea temelji se na poljoprivredi, ribarstvu, turizmu i pomoći Novog Zelanda. Otok je redovito povezan s Aucklandom, a turizam je važan izvor prihoda.

Niue ima jedinstven politički status: samoupravna je država, ali u slobodnom savezu s Novim Zelandom. To znači da ima vlastiti parlament i vladu, donosi svoje zakone i vodi unutarnju politiku, dok Novi Zeland preuzima odgovornost za obranu i međunarodne odnose, u dogovoru s Niueom.

Stanovnici su novozelandski državljani i slobodno putuju i rade u obje zemlje. Iako nije članica Ujedinjenih naroda, Niue ima međunarodno priznanje i može sklapati međunarodne sporazume. Na taj način funkcionira gotovo kao država, ali u savezništvu koje joj osigurava političku stabilnost i sigurnost.

Godine 2023. Sjedinjene Američke Države službeno su priznale Niue kao suverenu i neovisnu državu. Iako nije članica Commonwealtha, Niue djeluje u okviru Realm of New Zealand i član je Pacifičkog foruma.