NAKON nekoliko dana diplomacije, ključno pitanje ostaje - je li mir u Ukrajini išta bliže? Američki predsjednik Donald Trump čini se da vjeruje u to, dok su reakcije iz Kijeva i Moskve znatno opreznije, piše BBC.

"Vrlo smo blizu dogovora", izjavio je Trump novinarima u utorak. Sličan optimizam, iako umjereniji, pokazao je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Nakon što je tijekom vikenda djelovao prilično sumorno, sada je poručio da postoje "mnoge perspektive koje put do mira mogu učiniti stvarnim". "Postoje značajni rezultati", rekao je nakon sastanka u Ženevi, "i još je mnogo posla pred nama".

Međutim, reakcija iz Rusije bila je znatno suzdržanija. Osim nezadovoljnog mrmljanja o europskom sudjelovanju i neovlaštenom curenju informacija, iz Kremlja su stigle oprezne izjave.

Pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov izjavio je u srijedu da Moskva neke elemente najnovijeg nacrta smatra pozitivnima, ali da "mnogi zahtijevaju posebne rasprave među stručnjacima". Glasnogovornik Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, bio je još izravniji, rekavši da je "prerano" misliti da je dogovor blizu.

Diplomatski preokreti

Prošla srijeda, kada je prvi put procurio nacrt američkog plana od 28 točaka za okončanje rata, sada se čini kao daleka prošlost. Taj je plan, koji je uključivao odustajanje Ukrajine od teritorija i ograničavanje veličine njezine vojske, izazvao zaprepaštenje u Kijevu, a neki su ga opisali kao "rusku listu želja".

Europski diplomati odmah su se angažirali kako bi pokušali sanirati štetu, slično kao u kolovozu kada su pohrlili u Washington nakon što je Trump priredio Putinu svečani doček na Aljasci. Do vikenda su Europljani sastavili vlastiti protuprijedlog, također s 28 točaka.

U njemu su izravne teritorijalne ustupke zamijenili "pregovorima o teritorijalnim razmjenama" te pojačali formulacije o sigurnosnim jamstvima, što je ključna briga Kijeva. Nakon nedjeljnih razgovora u Ženevi, zajednička američko-ukrajinska izjava spominjala je "vrlo produktivne" rasprave i naglasila da svaki budući sporazum mora donijeti "održiv i pravedan mir".

Ukrajinski dužnosnici su odahnuli. Prvi zamjenik ministra vanjskih poslova, Sergij Kislicja, otkrio je da je najnovija verzija plana skraćena na 19 točaka, dok su najspornija pitanja - teritorij i budući odnos Ukrajine s NATO-om - ostavljena za izravnu odluku Trumpa i Zelenskog.

Diplomatski napori se nastavljaju; Trumpov izaslanik Steve Witkoff trebao bi sljedeći tjedan stići u Moskvu, a spominje se i novi posjet Zelenskog Bijeloj kući.

Brzi put prema nepoznatom

"Sada smo na brzom putu prema nečemu", kaže Daniel Fried, bivši pomoćnik američkog državnog tajnika. "Prema neuspjehu ili brzom putu prema uspjehu, ne mogu reći, ali kreće se brzo." Fried je prošlotjedni američki plan opisao kao "totalni kaos", ali smatra da je zamah koji stoji iza njega stvaran. "Na čast Trumpovoj administraciji, ona snažno gura nagodbu." Čini se da je osjećaj straha koji je prošli tjedan vladao u Kijevu sada splasnuo.

"U Ženevi je ukrajinska delegacija bila vrlo zadovoljna", ističe Miroslava Gongadze iz Atlantskog vijeća. "Smisao vježbe nije bio točno postići sporazum, već odbaciti taj plan od 28 točaka i unijeti neke ukrajinske interese u te moguće pregovore te pokazati da je Ukrajina zaista spremna razgovarati i pregovarati." Ipak, ostaju ključne brige, a najveća od njih su sigurnosna jamstva.

Sigurnosna jamstva

Glavno je pitanje kakva sigurnosna jamstva Ukrajina može očekivati ako postigne dogovor sa zemljom koja je pokrenula invaziju na njezin teritorij. "Bitno pitanje koje ovdje moramo postaviti su sigurnosna jamstva", kaže Gongadze. "Tko će davati ta jamstva, tko je odgovoran i koja granica ne bi bila prekršena? Ako su odgovori slabi, onda se Ukrajina postavlja za još jednu krizu."

Kao odgovor na nejasna obećanja iz američkog nacrta, europski čelnici počeli su govoriti o jamstvima koja "odražavaju članak 5", aludirajući na načelo kolektivne obrane NATO-a.

Novinski portal Axios izvijestio je o postojanju zasebnog američkog dokumenta koji Ukrajini nudi "sigurnosno jamstvo modelirano prema načelima članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prilagođeno okolnostima ovog sukoba". Operativni planovi za multinacionalne "snage za uvjeravanje" navodno su razrađeni, no dok Trumpova administracija ne definira svoju podršku, oni ostaju samo teorija.

Pitanje teritorija

Još jedna velika nepoznanica jest sudbina okupiranih teritorija. Prvotni američki plan predviđao je da Krim, Luhansk i Donjeck budu "priznati kao de facto ruski".

Taj je prijedlog u potpunosti izbačen iz europskog protuprijedloga, u kojem se navodi da bi se Ukrajina obvezala "da neće povratiti svoj okupirani suvereni teritorij vojnim sredstvima", a svi pregovori započeli bi "od linije kontakta" - trenutne crte bojišnice.

U kojoj je mjeri europski pristup utjecao na konačni dokument, nije poznato. Zajednička američko-ukrajinska izjava tek neizravno navodi da svaki sporazum mora "u potpunosti podržati suverenitet Ukrajine", pri čemu se riječ "potpuno" čini ključnom.

S obzirom na Trumpov nepredvidiv pristup, Putinove ambicije i domaće probleme Zelenskog, ishod ovog procesa je neizvjestan. Možda je prerano za optimizam. "Još smo usred ovog procesa", kaže Leslie Shedd iz Atlantskog vijeća.

"Predstoji nam još dug put." Ipak, dodaje kako vjeruje da je Trumpova administracija ozbiljna u svojim naporima. "Čini se da predsjednik… zaista daje prioritet pronalaženju mira u Ukrajini. I mislim da je to zapravo vrlo važno."