JAPAN je ponovno pokrenuo reaktor u najvećoj svjetskoj nuklearnoj elektrani, gotovo 15 godina nakon katastrofe u Fukushimi koja je zemlju prisilila na gašenje svih svojih nuklearnih reaktora. Reaktor br. 6 u elektrani Kashiwazaki-Kariwa, smještenoj sjeverozapadno od Tokija, ponovno je pokrenut danas, dan kasnije od planiranog zbog kvara na alarmu, a očekuje se da će s komercijalnim radom započeti sljedeći mjesec, piše BBC.

Postupni povratak nuklearnoj energiji

Ovo je najnoviji korak u ponovnom pokretanju japanske nuklearne energije. Ne očekuje se da će sedmi reaktor biti ponovno pokrenut prije 2030. godine, a preostalih pet moglo bi biti stavljeno izvan pogona, što elektranu ostavlja s daleko manjim kapacitetom od 8,2 gigavata koje je imala dok je svih sedam reaktora bilo u pogonu. Japan, koji se uvelike oslanja na uvoz energije, rano je prihvatio nuklearnu energiju, no te su ambicije prekinute 2011. godine jednom od najgorih nuklearnih katastrofa u povijesti.

Potaknuto najsnažnijim potresom zabilježenim u Japanu, taljenje reaktora u Fukushimi Daiichi dovelo je do radioaktivnog curenja. Neovisno vladino izvješće nazvalo je incident "katastrofom koju je stvorio čovjek" i okrivilo vlasnika elektrane, Tokyo Electric Power Company (Tepco), iako je sud kasnije oslobodio trojicu rukovoditelja optužbi za nemar.

Nakon katastrofe, Japan je obustavio rad cijele flote od 54 reaktora. Od 2015. godine ponovno je pokrenuto 15 od 33 operativna reaktora, a elektrana Kashiwazaki-Kariwa prva je u vlasništvu Tepca koja je ponovno uključena.

Prije 2011. nuklearna energija činila je gotovo 30% japanske električne energije, s planom povećanja na 50% do 2030. godine. Prema energetskom planu iz prošle godine, cilj je da nuklearna energija osigurava 20% potreba za električnom energijom do 2040. godine.

Izazovi, troškovi i skandali

Dok globalni zamah oko nuklearne energije raste, u Japanu je 2023. godine ona činila samo 8,5% električne energije. Premijerka Sanae Takaichi naglasila je važnost nuklearne energije za energetsku samodostatnost zemlje, posebno zbog očekivanog porasta potražnje uslijed razvoja podatkovnih centara i proizvodnje poluvodiča. Iako zagovornici ističu pouzdanost nuklearne energije u usporedbi s obnovljivim izvorima, kritičari tvrde da je naglasak na njoj usporio ulaganja u obnovljive izvore.

U međuvremenu, troškovi rada reaktora su porasli, djelomično zbog novih sigurnosnih provjera. "Nuklearna energija postaje mnogo skuplja nego što su ikada mislili da će biti", kaže Koppenborg, viša istraživačica na Tehničkom sveučilištu u Münchenu. Vlada bi mogla subvencionirati troškove ili ih prebaciti na potrošače. "Mislim da je oživljavanje japanske nuklearne energije kap u moru, jer ne mijenja širu sliku opadanja nuklearne energije u Japanu", dodaje Koppenborg.

Povjerenje javnosti dodatno su uzdrmali skandali. U elektrani Kashiwazaki-Kariwa je 2023. godine zaposlenik izgubio dokumente ostavivši ih na krovu automobila, a u studenom je otkriveno da je drugi zaposlenik nepropisno rukovao povjerljivim dokumentima. Glasnogovornik TEPCO-a izjavio je da je tvrtka prijavila incidente regulatornom tijelu.

Ranije ovog mjeseca, Uprava za nuklearnu regulaciju (NRA) obustavila je reviziju za ponovno pokretanje reaktora u elektrani Hamaoka nakon što je otkriveno da je tvrtka Chubu Electric manipulirala podacima o potresima. Tvrtka se ispričala, navodeći: "Nastavit ćemo iskreno i u najvećoj mogućoj mjeri odgovarati na upute i smjernice NRA-a." Bivši visoki dužnosnik za nuklearnu sigurnost, Hisanori Nei, rekao je za BBC kako vjeruje da bi stroga kazna trebala odvratiti druge tvrtke od sličnih postupaka.

Javno mnijenje i sigurnosna pitanja

Nakon Fukushime, javno mnijenje okrenulo se protiv nuklearne energije. Istraživanje Pew Research Centra pokazalo je da je 2012. godine 70% Japanaca smatralo da bi upotrebu nuklearne energije trebalo smanjiti. Međutim, ankete poslovne publikacije Nikkei iz 2022. pokazale su da više od 50% ljudi podržava nuklearnu energiju ako je sigurnost osigurana. Unatoč tome, prosvjedi se i dalje održavaju.

U prosincu su se stotine okupile ispred skupštine prefekture Niigata, gdje se nalazi Kashiwazaki-Kariwa. "Ako bi se nešto dogodilo u elektrani, mi bismo bili ti koji bi snosili posljedice", rekao je jedan prosvjednik za Reuters.

Nakon 2011. sigurnosni standardi su pojačani. U Kashiwazaki-Kariwi izgrađeni su morski zidovi visoki 15 metara za zaštitu od tsunamija, a vodonepropusna vrata štite kritičnu opremu. "Na temelju novih sigurnosnih standarda, [japanske nuklearne elektrane] mogle bi preživjeti čak i sličan potres i tsunami poput onog koji smo imali 2011. godine", kaže Nei.

Međutim, neki stručnjaci izražavaju zabrinutost. Dr. Florentine Koppenborg smatra da se Japan priprema za prošle katastrofe, a ne za buduće prijetnje poput porasta razine mora ili mega-potresa. "Oni se pripremaju za najgore što su vidjeli u prošlosti, ali ne i za ono što dolazi", upozorava ona. "Ako se prošlost ponovi, Japan je super dobro pripremljen. Ako se dogodi nešto zaista neočekivano i dođe veći tsunami od očekivanog, ne znamo."