IZRAEL je postao zemlja koja se suočava s najviše bojkota na svijetu, pogođena sveobuhvatnim valom međunarodnih sankcija usmjerenih protiv vladinih dužnosnika, doseljenika i službenih institucija. Pod naslovom "Kako je Izrael postao najbojkotiranija nacija na svijetu", list navodi da se zemlja suočila s "tsunamijem međunarodnih sankcija" koje su pojačale pritisak brojnih država i organizacija koje se dugo zalažu za bojkot, piše izraelski Yedioth Ahronoth.

List ističe da je Francuska nedavno zabranila ulazak u zemlju izraelskom ministru financija Bezalelu Smotrichu, a ranije je istu mjeru uvela i ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru. Francuski potez uslijedio je kao odgovor na "aktivno promicanje aneksije Zapadne obale, novih naselja i politika koje se percipiraju kao potkopavanje Palestinske samouprave" od strane dvojice ministara.

Ujedinjeni narodi smatraju Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jeruzalem, okupiranim palestinskim teritorijem, čijom bi aneksijom Izrael onemogućio uspostavu neovisne palestinske države predviđene međunarodnim rezolucijama.

Bojkot dobiva na zamahu

Yedioth Ahronoth navodi da je Izrael do 7. listopada 2023. uspijevao ograničiti utjecaj kampanja bojkota, dezinvestiranja i sankcija (BDS). "Gospodarske sankcije imale su slab učinak jer je snažno izraelsko gospodarstvo odvraćalo od povlačenja ulaganja, dok su akademski i kulturni bojkoti bili uglavnom simbolični", dodaje se.

Međutim, nakon tog datuma situacija se znatno pogoršala, a pokret BDS zabilježio je uspjehe na više polja. "Pokret je narušio međunarodni ugled Izraela, što je vidljivo u anketama javnog mnijenja koje pokazuju sve negativniju percepciju."

U izvješću se navodi nekoliko primjera, poput umjetnika koji odbijaju nastupati u Izraelu, autora koji ne dopuštaju prijevode svojih djela na hebrejski te kampanja za isključenje Izraela s događaja kao što su Eurovizija ili natjecanja pod okriljem FIFA-e.

Sporne izjave

Također se ukazuje na sve snažnije napore za povlačenje stranih ulaganja, "uključujući norveški državni investicijski fond koji se povukao iz izraelskih tvrtki". "Crna lista Vijeća UN-a za ljudska prava cilja izraelske i međunarodne tvrtke koje posluju s druge strane Zelene linije", piše list, misleći na ilegalna naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu.

"Izvješća i videosnimke sa Zapadne obale koji prikazuju nasilno ponašanje doseljenika prema Palestincima i uništavanje njihove imovine dodatno su potaknuli sankcije", navodi se. "Javne izjave i postupci ministara, posebno nadaleko podijeljena snimka ministra Ben-Gvira kako ponižava sudionike flotile koja je plovila prema Gazi, izazvali su osudu više zemalja kao prelazak crvene linije."

Zapadne sankcije

Osvrćući se na odluku Francuske da zabrani ulazak Smotrichu i Ben-Gviru, list navodi da se Pariz time pridružio Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu i Norveškoj u ograničavanju ulaska izraelskim ministrima.

"Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija, Novi Zeland i Norveška koordinirale su sankcije protiv doseljenika i organizacija koje promiču nasilje na Zapadnoj obali", ističe se. Francuska je, prema izvješću, također ograničila ulazak četvorici vođa ilegalnih naselja i 21 doseljeniku.

Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenulo je "akcijski plan" usmjeren na mreže koje financiraju i podržavaju napade doseljenika, "pozivajući tvrtke da izbjegavaju poslovanje u naseljima na Zapadnoj obali". "Kanada je uvela zabrane ulaska i financijska ograničenja za dva državljanina i pet organizacija, dok je Australija sankcionirala tri državljanina i šest naselja-predstraža".

Novi Zeland također je zabranio ulazak trojici Izraelaca, dodavši ih na crnu listu od 35 pojedinaca na kojoj su i Ben-Gvir, Smotrich te osobe povezane s ilegalnim naseljima poput Daniele Weiss, Ze’eva Habera, Elishe Yereda, Noama Federmana, Barucha Marzela i Bentzija Gopsteina.

"Osim sankcija, Francuska je pokrenula istrage o navodnoj torturi i ratnim zločinima povezanima s incidentom flotile, a Italija je najavila istragu protiv Ben-Gvira zbog ponižavanja talijanskih civila", dodaje se.

Ozbiljne optužbe

"Rasprave unutar EU o osobnim sankcijama protiv izraelskih ministara su u tijeku", navodi se. "Njemačka se navodno protivi mjerama protiv Smotricha, ali bi mogla podržati ograničenja za Ben-Gvira, iako bi češki veto mogao spriječiti djelovanje."

Analitičari koje list citira smatraju da su široke ekonomske sankcije protiv Izraela "kratkoročno malo vjerojatne, ali se očekuje da će osobne sankcije protiv ministara ostati u razmatranju". 

Tvrde da vlada premijera Benjamina Netanyahua nije uspjela učinkovito odgovoriti na ove događaje, mobilizirati prijateljske zemlje ili se povezati s globalnim židovskim zajednicama u suprotstavljanju pokretu bojkota.

Međunarodni kazneni sud (ICC) od 2024. godine traži izručenje Netanyahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Palestincima u Gazi, gdje je u genocidnom ratu od listopada 2023. ubijeno gotovo 73.000 ljudi, a više od 173.000 ranjeno.

Izrael se također suočava s tužbom pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koju je pokrenula Južnoafrička Republika, a podržalo ju je nekoliko zemalja, optužujući ga za počinjenje genocida u toj palestinskoj enklavi.