GOTOVO čitava svjetska populacija udiše onečišćen zrak, a samo 0.001 posto stanovništva živi u područjima u kojima razina finih lebdećih čestica ne prelazi dugoročnu godišnju granicu stanja kvalitete zraka, pokazalo je novo australsko istraživanje.

U prosjeku je u svijetu svakodnevno ograničenje izloženosti stanovništva koncentraciji lebdećih čestica PM2.5 iz okoliša kakvu preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) bilo premašeno tijekom više od 70 posto dana godišnje od 2000. do 2019., prema podacima objavljenim u časopisu The Lancet Planetary Health.

Lebdeće čestice PM2.5 su fine čestice promjera manjeg od 2.5 mikrometra, što je jedinica duljine jednaka jednoj tisućinki milimetra.

WHO je 2021. smanjio preporučeno srednje godišnje ograničenje izloženosti koncentraciji PM2.5 s 10 na 5 mikrograma (tisućinki grama) po kubnome metru zraka.

Grupa istraživača koju je vodio Yuming Guo sa Sveučilišta Monash u Melbourneu u sklopu studije je utvrdila onečišćenje lebdećim česticama na temelju izmjerenih vrijednosti i računalnih modela za razdoblje od 2000. do 2019. godine.

Najveća vrijednost izmjerena u istočnoj Aziji, najmanja u Australiji

Prema njihovim nalazima, globalni godišnji prosjek PM2.5 iznosio je 32.8 mikrograma po kubnome metru zraka.

Najveća vrijednost izmjerena je u istočnoj Aziji i iznosila je 50 mikrograma, a slijede južna Azija s 37.2 i sjeverna Afrika s izmjerenim 30.1 mikrogramom.

Razine PM2.5 bile su najniže u Australiji i na Novom Zelandu (8.5), u ostatku Oceanije (12.6) i u Južnoj Americi (15.6).

Maksimalna dnevna vrijednost od 15 mikrograma po kubnome metru zraka, koju preporučuje WHO, bila je prekoračena tijekom više od 70 posto dana godišnje u svijetu te u više od 90 posto dana u godini u području istočne i južne Azije.

Razine lebdećih čestica smanjile su se samo u Europi i u nekim područjima Sjeverne Amerike i Afrike, ustanovili su istraživači.

U 2019. godini dnevno ograničenje onečišćenja zraka u Europi bilo je prekoračeno tijekom 25 posto dana, a već u 2000. u čak 60 posto dana.

Prema podacima WHO-a, svake godine od posljedica onečišćenog zraka u svijetu prerano umre oko 7 milijuna ljudi.