HRVATSKI sabor donio je novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u sabor, koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 posto) promijeniti jedinicu kojoj je dosad pripadalo.

Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv 

Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači birat će po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora, tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj, u posebnim izbornim jedinicama.

Novi zakon, kako je ponovila vlada koja ga je predložila, "uvažava jednaku težinu biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama, koji prestaje važiti 1. listopada ove godine".

Deset novih izbornih jedinica određeno je tako da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno ni u jednoj jedinici odstupanja nisu veća od +/- 2.20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.

Zagreb u tri umjesto u četiri izborne jedinice

Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu, koji se umjesto na četiri dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novom potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu. Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina.

Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba. Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.

U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije. Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Šestu izbornu jedinicu čine zapadni dio Zagreba i dijelovi Zagrebačke županije.

Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije.

Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji. U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar. U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.

Benčić: Oporba će tražiti ocjenu ustavnosti zakona

Nakon vlade i sabor je odbio oporbene amandmane da se drugačije poslože neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasanje.

Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.

Sandra Benčić (Možemo) rekla je da se nikada do sada izmjene izbornog zakona nisu donosile na ovakav "bizarni" način, gdje opozicija nije bila uključena, nije bilo stručne radne skupine, a do danas se ne zna tko su članovi skupine koja ga je izradila.

"Posljedica je klasični izborni inženjering u HDZ-ovu stilu", kazala je i najavila da će opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona. Dalija Orešković (Centar) upire prstom u podatak da je u popisu birača 500 tisuća ljudi više nego što imamo odraslih građana pa traži treće čitanje zakona i sređivanje registra birača.

Da je zakon krojen kako odgovara HDZ-u i vladajućoj većini, tvrdi Marijan Pavliček (HS) pitajući se kakve veze imaju Hrvatska Dubica i Karlobag koji su u istoj jedinici te zašto nije dozvoljeno dopisno glasanje.

"Vratimo dite materi", poručio je Emil Daus (IDS) navodeći kako je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa. Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, kazao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici.

Nove izborne jedinice su pune apsurda. Tramvajska linija 12 vozi kroz tri izborne jedinice

Zagreb je prema staroj podjeli bio podijeljen između 1., 2., 6. i 7. izborne jedinice. Novi prijedlog ide istim smjerom pa grad dijeli na 1., 2. i 6. izbornu jedinicu. S tim da se 1. uvjetno može nazvati Zagrebačka jer u nju spadaju gradske četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Peščenica – Žitnjak, Podsljeme i Trnje, zajedno s Velikom Goricom i pet općina južno od Zagreba.

Ali je grad svejedno raskomadan. Istočni i jugoistočni dio se nalazi u 2. izbornoj jedinici pa su tako četvrti Gornja Dubrava, Donja Dubrava i Sesvete u istoj izbornoj jedinici s općinom Đulovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb – zapad, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug i Trešnjevka - sjever su u 6. izbornoj jedinici sa Samoborom, Svetom Nedeljom i općinom Žumberak.

Tako, prema prijedlogu, tramvajska linija broj 12, koja prometuje od Dubrave do Trešnjevke, prolazi kroz čak tri izborne jedinice. To je vjerojatno rijetkost i u svjetskim razmjerima kada se radi o izborima na nacionalnoj razini.

Islam Grčki uz Zadar, Islam Latinski uz Sisak

Mnoga naselja koja povijesno i regionalno funkcioniraju praktički kao jedno mjesto odvojena su u različite izborne jedinice. Primjer su naselja Islam Grčki, koji je ostao u 9. izbornoj jedinici zajedno s većinom Zadarske županije, i Islam Latinski, koji je prema novom ustroju u 7. izbornoj jedinici.

Središta ta dva mjesta su udaljena svega 2.7 kilometara. Pa ipak su birači iz Islama Latinskog prema novom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama s biračima iz Kutine i Siska, udaljenima više od tri sata vožnje i 250 kilometara, a ne s biračima iz Islama Grčkog, s kojima se mogu i dovikivati.

Prepolovljeno Čiovo, Šolta s Kninom, a ne Splitom

Čiovo, otok od 29 kvadratnih kilometara, u dvije je izborne jedinice. Zapadni dio, koji se odnosi na općinu Okrug i dio koji administrativno spada pod grad Trogir, 9. je izborna jedinica (kao i Islam Grčki, ali ne i Islam Latinski), a istočni dio otoka administrativno pripada gradu Splitu pa se nalazi u 10. izbornoj jedinici.

Doduše, to je stanje koje je naslijeđeno iz trenutnog ustroja izbornih jedinica, a novim prijedlogom se ne mijenja. Ali susjedni otok Šolta, koji čini zasebnu općinu, po novome je u istoj izbornoj jedinici kao Knin, a ne kao susjedni Split i otok Brač.

Solin više nema veze sa Splitom, Sinj nije ni imao

Grad Solin, koji se nalazi na samom ulazu u Split i s njim dijeli samo administrativnu granicu, ali ne fizičku, po novome je u istoj izbornoj jedinici kao Knin i Zadar, a ne kao prije u 10. izbornoj jedinici sa Splitom.

Splitsko-dalmatinska županija je bila i ostala prepolovljena. Tako se Sinj, koji je povijesno zaleđe Splita i ekonomski povezan s tim gradom (nekada je između ta dva grada prometovala željeznica), nalazi u 9. izbornoj jedinici.

Mjesto između Istre i Rijeke glasa s Islamom Latinskim i Kutinom

Općina Lipovljani, koja se nalazi 18 km od Kutine, u 5. je izbornoj jedinici s više od 200 kilometara udaljenim Ilokom, a Kutina u 9. izbornoj jedinici sa spomenutim Islamom Latinskim, koji se nalazi u zaleđu Zadra.

U 8. izbornoj jedinici, u koju spadaju Istra i grad Rijeka, više nema, primjerice, Matulja, ali ima Novog Vinodolskog. Općina Matulji nalazi se točno između Istre i Rijeke, ali bi po novome trebala birati svoje predstavnike u parlamentu sa stanovnicima Islama Latinskog, koji se nalazi u Zadarskoj županiji, i Kutinom, koja se nalazi u Sisačko-moslavačkoj. Po pitanju parlamentarnih izbora, Matulji ne pripadaju administrativno širem području grada Rijeke i Primorsko-goranskoj županiji.