Tekst: J.D.
Foto: AFP

IRAČANI su izašli na biračka mjesta diljem zemlje, prkoseći terorističkim napadima, u ključnim izborima u formiranju mlade demokracije u toj zemlji. Dvadeset šest je ljudi poginulo u glavnom gradu, a očekuje se da će tijekom dana biti još napada.

Oko 19 milijuna Iračana danas može glasati za novi sastav parlamenta, u ključnom trenutku u kojemu će se vidjeti može li ta zemlja prevladati sektaške podjele pred veliko povlačenje američkih snage do kraja godine. Birališta se zatvaraju u 17 sati po lokalnom vremenu (15 sati po našem). Podaci o odazivu bit će poznati nedugo nakon zatvaranja birališta, a preliminarni rezultati se očekuju u srijedu.

Ženama su u parlamentu zagarantirana 82 mjesta, ili gotovo četvrtina svih zastupničkih mjesta. Osam mjesta zagarantirano je manjinama. Diljem zemlje otvoreno je preko 47.000 biračkih mjesta, na kojima radi 300.000 Iračana posebno izučenih za provođenje izbora, a na prisutno je i gotovo pola milijuna lokalnih i međunarodnih promatrača. Prebrojavanje glasova počet će odmah nakon zatvaranja birališta, a svi će se glasovi prebrojati dva puta, da bi se spriječilo nepravilnosti.

Dvadeset pet mrtvih diljem zemlje

Pobunjenici su već najavili kako namjeravaju poremetiti izbore, za koje smatraju da su potvrda američke okupacije i vlade kojom dominiraju šijiti, a dan su počeli terorističkim napadima i granatiranjem Bagdada i drugih gradova minobacačima.

Najmanje 14 ljudi umrlo je na sjeveroistoku Bagdada u eksploziji koja je uništila zgradu, a na zapadu Bagdada su granate iz minobacača ubile sedam ljudi u dva susjedstva. Nedugo nakon prve eksplozije, na sjeveroistoku Bagdada jedan je napadač bacio ručnu granatu u okupljeno mnoštvo kojima su religijski vođe govorili da idu glasati i tako "zabiju strijele u srca neprijatelja".

U gradu Mahmudiji, oko 30 kilometara južno od Bagdada, bomba je eksplodirala na biračkom mjestu, a u tom je napadu poginuo jedan policajac.  Minobacačke granate padale su i na Zelenu zonu u Bagdadu, kao i na druge gradove, ali zasad nisu prijavljene nove žrtve.

U eksploziji u četvrti na sjeveru Bagdada stradala je još jedna osoba, javila je policija. Na mjestu jednog bombaškog napada, spasioci su rekli kako još uvijek mogu čuti zapomaganje žena i djece zatrpanih ispod ruševina zgrade. Spasioci stradale pokušavaju izvući na sve moguće načine.

Islamska država u Iraku, lokalna podružnica Al Qaide, na svojoj je stranici upozorila sve koji izađu na izbore da će biti smatrani neprijateljima i biti napadnuti.

Birači zasad nisu obeshrabreni prijetnjom. Diljem Iraka izlaze na birališta, kako bi između 6.200 kandidata izabrali 325 zastupnika u novom parlamentu. Radi se o drugim slobodnim izborima u Iraku nakon pada režima Saddama Husseina. Na izborima i kasnijem formiranju vlade trebalo bi se vidjeti hoće li Irak nastaviti biti podijeljen po sektaškim linijama između šijita i sunita, te po narodnim linijama, između Arapa i Kurda, ili će se krenuti u novo doba u kojem će te razlike biti prevladane.

Al-Maliki protiv al-Sadra

Premijer Nouri al-Maliki bori se s drugim šijitskim frakcijama – prvenstveno koalicijom Vrhovnog islamskog vijeća Iraka i strankom koju predvodi kontroverzni šijitski klerik Muqtada al-Sadr, te sa sekularnom šijitskom frakcijom koju predvodi bivši premijer Ayad Allawi, koji se udružio sa sunitima. Al-Malikijeva koalicija sastavljena je od šijita, sunita i kršćana, ali šijiti ipak vode glavnu riječ. Glavna konkurentska koalicija al-Sadra i Vrhovnog islamskog vijeća smatra se nasljednicom koalicije koja je na prošlim izborima gotovo osvojila većinu u parlamentu. Ipak, u zadnjim lokalnim izborima u veljači 2009. al-Malikijeva koalicija je odnijela bitnu i jaku pobjedu protiv al-Sadra.

Zadnji važan faktor su Kurdi, koji su na prošlim izborima imali glavnu riječ u konačnom sastavu vlade. Koaliciju Demokratske stranke Kurdistana, koju predvodi predsjednik te regije Masud Barzani, te Patriotske unije Kurdistana, koju predvodi iračni predsjednik Jalal Talabani, napada blok Reforma. 

Al-Maliki je rekao kako pobunjenički napadi neće "pokolebati volju Iračana". Izbori su također veliki test za iračke sigurnosne snage, koje su nakon američkog povlačenja iz gradova preuzele odgovornost za kontroliranje sigurnosne situacije u zemlji. Granica s Iranom je zatvorena, a diljem zemlje na ulicama je postavljeno oko pola milijuna vojnika i policajaca.

Amerikanci u Iraku imaju manje od 100.000 vojnika, do kraja ljeta trebalo bi ih ostati manje od 50.000, a do kraja godine trebao bi ostati samo kontingent od oko 20.000 vojnika, koji će u zemlji biti neodređeno dugo.