GRUPA PETROL, u čijem su sastavu u Hrvatskoj Petrol i Crodux, na jedan je sat zatvorila svoje benzinske pumpe u znak protesta protiv vladinih mjera ograničavanja cijena goriva. Najavljena je i mogućnost podizanja tužbe protiv Hrvatske. To su bile neke od odluka generalne skupštine održane 27.12.

Regulacija maloprodajnih cijena naftnih derivata je na snazi od 7. veljače 2022. godine, a Petrol tvrdi da će šteta po kompaniju nastala tim regulacijama iznositi 45.6 milijuna eura u 2022., a ako bi se nastavila u 2023., ukupno bi iznosila 114 milijuna eura.

Sastanak Ministarstva gospodarstva i energetike s Petrolom

Uprava Petrola je pozivala resorno ministarstvo i vladu Republike Hrvatske na izmjenu "nerazmjernih mjera", a Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te vladi RH je poslano 12 dopisa, tvrde iz Petrola. Također je upozorila hrvatsku vladu da nastavkom primjene postojeće uredbe više neće biti moguća daljnja opskrba hrvatskog tržišta naftnim derivatima od strane Grupe Petrol.

Kroz jutro 28.12. je održan sastanak u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a na njemu je ministar Filipović iznio namjeru da se regulirana marža poveća sa sadašnjih 0.65 lipa po litri na 0.75 lipa po litri. Petrol smatra da je to nedovoljno.

"Trenutne regulatorne mjere u području trgovine naftnim derivatima su nerazmjerne, budući da su se promijenile tržišne okolnosti, jer su se cijene nafte vratile na razinu od prije početka rata u Ukrajini te nema više potrebe za reguliranjem cijena naftnih derivata. Regulativa je neadekvatna jer uništava tržište. ", navodi se u izjavi za medije Uprave Grupe Petrol.

Filipović prozvao Petrol

Na zahtjeve Petrola je odgovorio resorni ministar Davor Filipović. "Moram reći kako sam neugodno iznenađen takvim ponašanjem Petrola jer sam ja osobno komunicirao s Inom, a moji suradnici s Petrolom. Razmišljalo se na način da se, ako dođe do stabilizacije cijena na tržištu Mediterana, njihove marže vrate na razinu iz šestog mjeseca, kada su trgovačke marže bile 75 lipa", rekao je Filipović.

"Međutim, to njima nije dovoljno. Trgovačke marže u Sloveniji su 75 lipa, a oni bi htjeli daleko veće marže, od jedne kune. Komunikacija je gdje Petrol govori o tome da teško posluju, a u prvih devet mjeseci su ostvarili skoro 100 milijuna eura dobiti prije kamata, poreza i amortizacije, što jasno sugerira da oni nisu u nikakvim strašnim problemima", prozvao je ministar Petrol.

"Cijela naftna industrija jako dobro posluje u uvjetima ove krize", zaključuje.

Petrol tvrdi da u Hrvatskoj ostvaruje gubitak

Na Indexov upit iz Petrola su nam objasnili kako ministar Filipović govori o rezultatima poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine na razini cijele Grupe Petrol, a ne o rezultatima Petrola Hrvatska i Croduxa. Podsjetimo, slovenski Petrol je 2021. kupio Crodux za više od 190 milijuna eura.

Kupnja je financirana sindiciranim (uključuje više od jednog zajmodavca) kreditom u visini od 200 milijuna eura, kod Nove Ljubljanske banke (NLB) i Privredne banke Zagreb. Time je Petrol Hrvatska postao drugi najveći opskrbljivač naftnih derivata u Hrvatskoj.

Ministar tvrdi da je Grupi Petrol povrat na tu investiciju manji od očekivanog, ali da je samo poslovanje pozitivno. Ali iz Petrola su Indexu poslani dokumenti prema kojima se vidi da je Petrol u Hrvatskoj ostvario gubitak od 3.489.352 eura u prvih devet mjeseci ove godine.

Također, ministar Filipović govori o EBITDA-i, tj. dobiti prije amortizacije, kamata i poreza. Neto dobit Grupe Petrol je u prvih devet mjeseci iznosila 24 milijuna eura. Istinita je tvrdnja ministra da je u Sloveniji marža ista kao što će biti u Hrvatskoj, i trenutno iznosi 0.0983 eura po litri dizela te 0.0994 eura po litri 95-oktanskog benzina.

Prema podacima Europske Komisije iz 19.12. o kretanju maloprodajnih cijena naftnih derivata u državama Europske unije, u Hrvatskoj je prosječna cijena litre eurosupera 95 bila 1.457 eura po litri, a u Sloveniji 1.376 eura po litri.

Kada se iz cijene isključe porezi i trošarine, cijena je bila 0.759 eura po litri u Hrvatskoj i 0.748 eura po litri u Sloveniji. To znači da 47.91 posto cijene u Hrvatskoj odlazi u državni proračun i državnim kompanijama. U Sloveniji je dio cijene litre goriva koji uzima država 45.64 posto - 1.1656.

Naime, u Hrvatskoj se prema Zakonu o željeznici (članak 18.), iz trošarine naplaćene po litri izdvaja 0.20 kuna za HŽ, a prema Zakonu o cestama (članak 91.) izdvaja se 0.20 kuna za Hrvatske ceste d.o.o. i 0.80 kuna za Hrvatske autoceste d.o.o.

Ove godine su u dva navrata smanjivane trošarine u Hrvatskoj, ali ne dio koji odlazi državnim kompanijama. Općenito se državni proračun dobro puni, pa su tako rasli i prihodi od trošarina, za otprilike jednu milijardu kuna. Većina prihoda od trošarina se odnosi na trošarine na energente i naftne derivate.