BRAZIL, domaćin klimatskog sastanka COP30, objavio je nacrt teksta predloženog sporazuma za ovogodišnju UN-ovu klimatsku konferenciju, u kojem se odustaje od predloženog globalnog plana za odmak od fosilnih goriva koji je bio uključen u raniju verziju.

To pitanje bilo je jedno od najspornijih na dvotjednoj konferenciji gotovo 200 vlada u brazilskom amazonskom gradu Belemu. Već danima se nacije prepiru oko budućnosti fosilnih goriva, čije izgaranje emitira stakleničke plinove koji su daleko najveći uzrok globalnog zagrijavanja.

Deseci zemalja, uključujući Njemačku, Keniju i niske otočne države, snažno se zalažu za "plan puta" koji bi odredio kako bi zemlje trebale ispuniti obećanje dano na klimatskom sastanku COP28 prije dvije godine o postupnom prestanku uporabe fosilnih goriva.

Jučer održane konzultacije

Ali u nacrtu teksta objavljenom jutros, izbačena su sva spominjanja fosilnih goriva. Tekst je još uvijek predmet daljnjih pregovora, a mora biti odobren konsenzusom kako bi bio usvojen.

Brazilsko predsjedništvo COP30 održalo je jučer konzultacije s ključnim pregovaračkim blokovima, nakon što je požar na mjestu održavanja sastanka prisilio na evakuaciju sudionika i zaustavio pregovore na nekoliko sati.

Konferencija bi trebala završiti kasnije danas, ali bi se razgovori mogli nastaviti i tijekom vikenda, što je uobičajeno na godišnjim svjetskim pregovorima o klimi. U nacrtu se također poziva na globalne napore za utrostručenje dostupnog financiranja kako bi se pomoglo nacijama da se prilagode klimatskim promjenama do 2030. godine, u odnosu na razine iz 2025.

Međutim, nije precizirano hoće li taj novac izravno osigurati imućnije vlade ili drugi izvori, uključujući razvojne banke ili privatni sektor. To bi moglo razočarati siromašnije nacije koje zahtijevaju snažnija jamstva da će se javni novac trošiti za ovo pitanje.

Pokretanje dijaloga o trgovini

Ulaganja u prilagodbu, poput poboljšanja infrastrukture za suočavanje s ekstremnim vrućinama ili ojačanja zgrada protiv sve snažnijih oluja, često su ključna za spašavanje života, ali nude mali financijski povrat, pa je za takva ulaganja teško privući privatno financiranje.

Nacrt sporazuma također bi pokrenuo dijalog o trgovini na sljedeća tri klimatska sastanka, u kojem bi sudjelovale vlade i drugi akteri, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju. To bi bila pobjeda za zemlje poput Kine koje već dugo zahtijevaju da trgovinska pitanja budu dio svjetskog klimatskog sastanka.

Međutim, to bi moglo biti neugodno za Europsku uniju, budući da su zahtjevi za takvim raspravama često bili usmjereni na prekogranični porez EU-a na ugljik. Južna Afrika i Indija kritizirale su ugljični porez i zalagale se za njegovo ukidanje.